RWE povećava svoj proporcionalni ekonomski udio u njemačkom operatoru prijenosne mreže Amprion na oko 58 posto. Potez dolazi u trenutku kada Amprion do kraja 2030. planira oko 42 milijarde eura ulaganja u mrežu.
Vlasnička struktura traži jedno pojašnjenje. Amprion ima dva izravna vlasnika: M31 drži 74,9 posto, a RWE Alkaios 25,1 posto. RWE ima ekonomski interes kroz obje kompanije.
RWE sada kupuje dodatnih 3 posto M31 i postaje većinski vlasnik te investicijske kompanije. Time njegov ukupni proporcionalni ekonomski udio u Amprionu raste s oko 55 na 58 posto. To ne znači da RWE izravno posjeduje 58 posto dionica Ampriona: izravni vlasnici ostaju M31 i RWE Alkaios.
Nova transakcija još podliježe potrebnim regulatornim odobrenjima, a Amprion ostaje neovisni operator prijenosnog sustava.
Za RWE je važnije ono što se događa s mjestom mreža u njegovu poslovanju. Kompanija ih je u lipnju postavila kao treći investicijski stup, uz obnovljive izvore i fleksibilnu proizvodnju.
RWE u mrežama vidi novi izvor rasta
Najveći vlasnički pomak dogodio se u lipnju, kada je RWE za 3,6 milijardi eura kupio indirektne udjele koji odgovaraju približno 35 posto Ampriona. Cijena je odgovarala približno 1,07 puta Amprionovoj očekivanoj regulatornoj bazi imovine za 2027.
Poslovna računica ide dalje od povećanja vlasništva. RWE je tada objavio da transakcija odmah povećava zaradu po dionici, a cilj EPS-a za 2031. podigao je s 4,40 na 4,55 eura po dionici. Istodobno je potvrdio postojeći plan od 35 milijardi eura neto ulaganja u obnovljive izvore, baterijska spremišta i fleksibilnu proizvodnju do 2031.
To pokazuje kako RWE pozicionira Amprion: mrežno poslovanje treba dodati novi izvor zarade bez smanjivanja planiranih ulaganja u postojeće energetske djelatnosti.
Kompanija je za financiranje lipanjske kupnje provela povećanje kapitala i prikupila oko 4 milijarde eura bruto, dok kroz svoj položaj u Amprionu do 2031. planira osigurati oko 6,5 milijardi eura kapitala za razvoj njemačke mrežne infrastrukture.
Amprion ubrzava gradnju mreže
Amprion je tijekom 2025. u mrežu uložio rekordnih 5,4 milijarde eura, a za 2026. očekuje približno 7 milijardi. Do kraja 2030. planirano je oko 42 milijarde eura ulaganja.
Novac odlazi u projekte poput A-Norda, Ultraneta, Corridor B-a i Rhein-Main-Linka te u offshore priključke DolWin4 i BorWin4.
Amprion upravlja s približno 11.000 kilometara prijenosne mreže kroz sedam njemačkih saveznih zemalja i opslužuje područje s oko 29 milijuna stanovnika. Širenje te infrastrukture postaje sve važnije kako raste količina električne energije koju treba prenijeti između novih izvora proizvodnje i velikih potrošačkih i industrijskih područja.
Elektrane se mogu izgraditi brže od mreže
Mrežna ograničenja u Njemačkoj već imaju konkretnu posljedicu.
Bundesnetzagentur za zimu 2026./27. predviđa potrebu za 7.407 MW mrežne rezerve, prema 6.493 MW prethodne zime. To je povećanje od oko 14 posto. Za zimu 2028./29. procijenjena potreba raste na 8.274 MW.
Njemački regulator navodi da je daljnje širenje mreže najvažniji način smanjivanja potrebe za tim rezervnim kapacitetom. Dok prijenosna infrastruktura ne bude dovoljno razvijena, sustav će i dalje trebati redispečiranje proizvodnje i rezervne elektrane.
Problem nije ograničen na Njemačku.
Europa pred računom većim od 1,2 bilijuna eura
Europska komisija procjenjuje da će do 2040. za razvoj elektroenergetskih mreža EU-a biti potrebno oko 1,207 bilijuna eura: približno 730 milijardi za distribucijske i 477 milijardi eura za prijenosne mreže.
Dio tog kapitala potreban je za postojeću infrastrukturu. Oko 40 posto distribucijskih mreža u EU starije je od 40 godina, dok se istodobno povećavaju zahtjevi koje elektrifikacija, novi obnovljivi izvori i rast potrošnje postavljaju pred elektroenergetski sustav.
IEA procjenjuje da je globalno više od 2.500 GW projekata obnovljivih izvora, skladištenja energije i velikih potrošača u redovima za priključak na mrežu.
Razlika u brzini izgradnje objašnjava dio tog zastoja. Prema IEA-i, planiranje, izdavanje dozvola i izgradnja nove mrežne infrastrukture mogu trajati od pet do 15 godina. Solarni i vjetroenergetski projekti mogu se realizirati za jednu do pet godina, a podatkovni centri za jednu do tri.
Tu RWE-ova odluka dobiva poslovni smisao. Kompanija zadržava 35 milijardi eura planiranih ulaganja u proizvodnju i skladištenje energije, ali istodobno povećava izloženost infrastrukturi kroz koju ta električna energija mora proći.
Mreže su tako u RWE-ovu portfelju dobile vlastiti investicijski stup i dodatni izvor buduće zarade.
Elektranu je moguće izgraditi za nekoliko godina. Mreža koja treba prenijeti njezinu električnu energiju može čekati i do 15. Upravo se oko tog uskog grla sada gomila kapital.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
