Kanada i EU žele odnos koji ide dalje od CETA-e. Mark Carney je 17. rujna, obraćajući se Europskom parlamentu, podržao prijedlog da njegova zemlja postane prva „pridružena članica” EU-a, ali je naglasak prebacio s naziva na sadržaj budućeg odnosa.
Područja o kojima se razgovara već su prilično konkretna: obrambena industrija, kritični minerali, umjetna inteligencija i računalni kapaciteti, energetska sigurnost, financijske usluge i digitalna trgovina. Carney je pritom poručio da će Kanada sama odlučivati s kim sklapa međunarodna partnerstva.
Trgovinski podaci pokazuju koliko bi bilo nerealno govoriti o Europi kao brzoj zamjeni za američko tržište. Čak 71,7 posto kanadskog robnog izvoza u 2025. završilo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Godinu ranije udio je iznosio 75,9 posto, dok je izvoz prema tržištima izvan SAD-a u 2025. porastao 17,2 posto, pokazuju podaci Statistics Canada.
Kanada može pokušati smanjiti cijenu ovisnosti o jednom tržištu.
Kanada i EU nakon CETA-e
EU je već drugi najveći kanadski trgovinski partner za robu i usluge. Vrijednost međusobne trgovine u 2025. iznosila je približno 178,6 milijardi kanadskih dolara, a europska izravna ulaganja u Kanadi procijenjena su na 218,8 milijardi. Kanadska izravna ulaganja u EU iznosila su 297 milijardi kanadskih dolara prema podatku za 2024.
CETA je već uklonila gotovo sve carine između dviju strana. Budući dogovor zato teško može počivati na carinama. Više prostora ima u ulaganjima, strateškim industrijama i digitalnoj trgovini.
Nakon sastanka Carneyja i Ursule von der Leyen dvije su strane govorile o kretanju prema „seamless digital trade” za nepoljoprivrednu robu i širok raspon usluga. Financijske usluge i plaćanja izrijekom su navedeni među područjima buduće suradnje.
To je za kompanije konkretnije od rasprave hoće li se budući odnos zvati pridruženo članstvo, savez ili nekim trećim imenom.
Pridruženo članstvo zasad nema definiran model
„Pridružena članica EU-a” trenutačno nije kategorija članstva s unaprijed određenim pravima i obvezama. Von der Leyen predložila je Kanadu kao prvu zemlju za takav odnos, a Carney je ideju prihvatio. Konkretan model tek treba definirati, što je važno jer politička najava zasad ne znači automatski pristup dodatnim dijelovima jedinstvenog tržišta ili programima EU-a.
Tek će pregovori pokazati kakav bi dodatni pristup tržištu, europskim programima ili javnoj nabavi takav odnos mogao donijeti.
Jedno područje već pokazuje koliko daleko suradnja može ići.
Obrana je otišla najdalje
Kanada je u srpnju odabrala njemački TKMS kao preferiranog dobavljača za novu flotu od do 12 podmornica. Kanadska vlada projekt opisuje kao najveću obrambenu nabavu u povijesti zemlje.
Ugovor još nije potpisan. Ottawa je s TKMS-om ušla u pregovore, pa izbor preferiranog dobavljača još ne znači da je posao zaključen, što potvrđuje i službena objava kanadske Defence Investment Agency.
Dva mjeseca ranije Kanada je kao preferiranog dobavljača za novi sustav zračnog ranog upozorenja i nadzora odabrala švedski Saab. Njegov GlobalEye temelji se na poslovnom zrakoplovu Global 6500 kanadskog Bombardiera. I ovdje je riječ o pregovorima, a ne konačnom ugovoru.
Veza s europskom obrambenom industrijom ide dalje od pojedinačnih nabava. Kanada je postala prva neeuropska država koja sudjeluje u SAFE-u, financijskom instrumentu EU-a za jačanje obrambene proizvodnje kroz zajedničku nabavu. Sporazum je potpisan u veljači, a Vijeće EU-a formalno ga je zaključilo u lipnju.
Takav model europskim proizvođačima može otvoriti više prostora za zajedničku proizvodnju i uključivanje kanadskih kompanija u dobavne lance.
Kritični minerali povezuju Kanadu i Europu
Europska investicijska banka i Kanada već su otvorile razgovore o mogućem financiranju projekata kritičnih sirovina. U ožujku su potpisale neobvezujuće pismo namjere kojim istražuju okvir za buduću suradnju.
Dokument ne donosi konkretne iznose financiranja. Otvara mogućnost suradnje na projektima koji uključuju istraživanje, eksploataciju, preradu i recikliranje kritičnih sirovina te mobiliziranje privatnog kapitala, navodi Europska investicijska banka.
Za Europu je interes u sigurnijem pristupu sirovinama potrebnim za baterije, digitalnu infrastrukturu i obrambenu proizvodnju. Kanada istodobno želi povećati preradu kod kuće i proširiti krug kupaca izvan američkog tržišta.
AI, energija i plaćanja još čekaju konkretne poslove
Kanada i EU već imaju Strateško partnerstvo budućnosti koje obuhvaća digitalnu transformaciju, umjetnu inteligenciju, cyber sigurnost i digitalnu infrastrukturu.
Ovotjedni razgovori pokazali su da se taj okvir pokušava proširiti na energetsku sigurnost te financijske usluge i plaćanja. Zasad nema potvrde da su u tim područjima dogovoreni novi poslovi kao izravna posljedica ovotjednih razgovora.
U obrani već postoje konkretne nabave i SAFE; kod AI-ja, energije i financijskih usluga još imamo pregovarački okvir.
Trumpova prijetnja pokazuje granicu približavanja
Američki predsjednik Donald Trump prijedlog o pridruženom članstvu nazvao je „smiješnim” i zaprijetio trgovinskim mjerama prema EU-u ako taj potez bude smatrao neprijateljskim. Takve dodatne carine zbog ovog prijedloga zasad nisu uvedene.
Carney je odgovorio da će Kanada sama birati svoja partnerstva, ali je odbacio ideju da približavanje Europi mora značiti stvaranje novog bloka protiv SAD-a. Bliži odnos s Europom, rekao je, mogao bi Kanadu učiniti učinkovitijim partnerom Sjedinjenih Država.
Trgovinska struktura objašnjava takav oprez. Udio SAD-a u kanadskom robnom izvozu pao je sa 75,9 na 71,7 posto u samo godinu dana, dok je izvoz prema tržištima izvan SAD-a porastao 17,2 posto. Pritom je dio rasta izvoza izvan SAD-a došao od snažnijeg izvoza plemenitih metala, što je važna ograda pri tumačenju diversifikacije.
Diversifikacija se već vidi u podacima. Ali 71,7 posto robnog izvoza prema jednom tržištu pokazuje i njezinu granicu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
