InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni porasla je u kolovozu na 3,2 posto, s 2,9 posto mjesec ranije. Iza ubrzanja stoji energija, čije su cijene bile 14,3 posto više nego prije godinu dana.
Istodobno je temeljna inflacija, bez energije, hrane, alkohola i duhana, pala s 2,5 na 2,4 posto, a inflacija usluga usporila je s 3,3 na 3,0 posto.
Ukupna i temeljna inflacija tako se u kolovozu kreću u suprotnim smjerovima. Energetski šok podiže ukupni indeks cijena, dok temeljna inflacija zasad ne ubrzava zajedno s njim.
Dio viših troškova energije ipak bi se s odmakom trebao preliti na druge cijene. Rujanske projekcije Europske središnje banke pokazuju da bi se taj prijenos tijekom 2027. posebno mogao vidjeti kod hrane.
Energija je inflaciji dodala 1,29 postotnih bodova
Konačni podaci Eurostata korigirali su preliminarnu procjenu kolovoške inflacije s 3,3 na 3,2 posto.
Energija je u kolovozu bila 14,3 posto skuplja nego godinu ranije, nakon godišnjeg rasta od 10,3 posto u srpnju. Njezin doprinos ukupnoj inflaciji iznosio je 1,29 postotnih bodova.
Usluge su istodobno usporile. Njihova godišnja stopa inflacije pala je s 3,3 na 3,0 posto, dok je temeljna inflacija skliznula na 2,4 posto.
Rast troškova rada istodobno usporava
Još jedan podatak zasad ne upućuje na širenje inflacijskog pritiska.
Satni troškovi rada u eurozoni u drugom tromjesečju rasli su 3,1 posto godišnje, nakon 3,3 posto u prvom. Plaće i nadnice porasle su 3,0 posto.
Za ECB je kretanje plaća važno jer bi snažniji odgovor plaća na skuplju energiju povećao rizik da početni cjenovni udar dulje ostane u gospodarstvu.
Član Upravnog vijeća ECB-a Olli Rehn rekao je 17. rujna da zasad nema jasnih znakova sekundarnih inflacijskih učinaka. I rujanske projekcije ECB-a polaze od toga da će takvi učinci ostati ograničeni.
To se najbolje vidi u projekcijama cijena hrane.
Dio udara tek bi trebao stići do hrane
ECB očekuje prosječnu inflaciju eurozone od 3,0 posto ove godine, 2,5 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028.
Energetska inflacija prema osnovnom scenariju trebala bi s prosječnih 9,3 posto ove godine pasti na 1,0 posto u 2027. Istodobno bi inflacija bez energije trebala porasti s 2,3 na 2,6 posto.
ECB za ovu godinu očekuje rast cijena hrane od 1,9 posto, a za 2027. prosječnih 2,8 posto. Prema njegovim rujanskim makroekonomskim projekcijama, inflacija hrane trebala bi rasti tijekom sljedeća četiri tromjesečja i dosegnuti 3,4 posto u trećem tromjesečju 2027.
Jedan od razloga je postupni indirektni učinak prethodnog rasta cijena energije.
ECB je pritom smanjio procijenjeni intenzitet prijenosa energije na cijene hrane jer su dosadašnji podaci bili blaži nego što su njegovi modeli ranije pretpostavljali.
I kod temeljne inflacije očekivani učinak ostaje ograničen. ECB-ovi modeli procjenjuju da bi sekundarni učinci energetskog šoka tijekom 2027. i 2028. temeljnoj inflaciji u prosjeku mogli dodati oko 0,1 do 0,2 postotna boda.
ECB-ova projekcija već ima važno ograničenje
Pretpostavke o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i cijenama energenata na kojima počivaju rujanske projekcije zaključene su 19. kolovoza.
ECB je u osnovnom scenariju za 2026. računao s prosječnom cijenom nafte od 89,5 dolara po barelu i plina od 51 euro po megavatsatu. Tehničke pretpostavke zato ne uključuju kasnije promjene tržišnih cijena energenata.
Koliko rezultat ovisi o energiji pokazuje najteži alternativni scenarij ECB-a. Ako bi energetski šok bio znatno snažniji i dugotrajniji od onoga u osnovnom scenariju, inflacija bi u 2027. mogla dosegnuti 5,4 posto, dok bi gospodarski rast usporio na 0,4 posto. ECB tom scenariju ne dodjeljuje vjerojatnost i ne predstavlja ga kao prognozu.
Zašto 3,2 posto još ne daje odgovor o sljedećoj kamati
ECB je 10. rujna povećao ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za 25 baznih bodova. Kolovoška inflacija pokazuje s kakvim pritiskom ulazi u sljedeće odluke, ali sama stopa od 3,2 posto ne govori koliko bi još povećanja moglo uslijediti.
Skuplja energija neposredno podiže inflaciju, ali kućanstvima istodobno ostavlja manje novca za drugu potrošnju. Ako takav pritisak potraje, slabi i gospodarski rast.
Zbog toga je potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić 18. rujna upozorio da se iz samog rasta cijena nafte ne bi trebalo automatski zaključivati da slijede nova povećanja kamata.
Za sljedeće odluke ECB-a bit će važno hoće li temeljna inflacija nastaviti usporavati i koliko će se današnji trošak energije tijekom 2027. pojaviti u cijenama hrane i drugih proizvoda.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
