Norveška želi privremeno zabraniti korištenje AI naočala na odabranim mjestima zbog rizika da ljudi budu snimani bez njihova znanja. Vlada tek priprema zakonski prijedlog, pa zabrana još nije na snazi.
Prema norveškoj vladi, zabrana ne bi bila opća. Mogla bi se odnositi na parkove, plaže, muzeje, trgovačke centre i javna događanja te mjesta na kojima često borave djeca, poput škola, vrtića i igrališta. Razmatraju se i zdravstvene ustanove, bazeni, teretane i drugi prostori s garderobama i tuševima.
Još nije odlučeno ni koje bi uređaje zakon obuhvatio. Vlada će razmotriti treba li ograničenje vrijediti samo za AI naočale s kamerama i mogućnošću snimanja zvuka ili i za druge nosive uređaje sa sličnim funkcijama. Predviđene su i iznimke za ranjive skupine te određene društveno korisne primjene.
Privatna uporaba ne bi bila općenito zabranjena. Vlada navodi da bi uređaji i dalje mogli biti dopušteni na mjestima gdje nema rizika od snimanja drugih bez njihova pristanka. Paralelno će stručna skupina pripremati prijedlog trajne nacionalne regulacije.
Sudovi u New Yorku te Engleskoj i Walesu već ograničavaju takve uređaje, dok europski regulatori pripremaju zajednički stav o pametnim naočalama.
Od sudnica do državnih ureda
Sudovi u Engleskoj i Walesu zabranili su Meta pametne naočale zbog postojećih ograničenja fotografiranja i snimanja u sudovima.
Sličnu odluku donio je New York State Unified Court System. Od 20. srpnja u njegove sudske objekte nisu dopuštene naočale i pokrivala za glavu s kamerama, mikrofonima ili drugom tehnologijom za snimanje. Posjetitelji ih prije ulaska moraju predati sudskom osoblju na čuvanje.
Australska savezna vlada razmatra zabranu pametnih naočala s kamerama u državnim radnim prostorima. Ministrica Katy Gallagher zatražila je procjenu Australian Public Service Commissiona o mogućoj zabrani i iznimkama koje bi trebalo predvidjeti.
Europski regulatori pripremaju zajednički stav
Europska unija zasad nema poseban zakon kojim bi pametne naočale bile zabranjene kao kategorija proizvoda.
Nizozemsko tijelo za zaštitu osobnih podataka navodi da istražuje AI nosive uređaje, uključujući naočale s kamerama. U suradnji s drugim regulatorima radi i na zajedničkom stavu o pametnim naočalama u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka.
U Francuskoj je CNIL u svibnju pokrenuo poseban akcijski plan za pametne naočale. U istraživanju provedenom na 2.128 punoljetnih Francuza 67 posto ispitanika ocijenilo je da takvi uređaji predstavljaju rizik za privatnost.
Francuski regulator upozorava i na razliku u odnosu na mobitel. Kamera ugrađena u naočale može pratiti ono što korisnik gleda, dok sam uređaj može izgledati poput običnih naočala.
Hans Anders zaustavio prodaju u Nizozemskoj i Belgiji
Nizozemski lanac optika Hans Anders početkom listopada privremeno je zaustavio prodaju Meta pametnih naočala u Nizozemskoj i Belgiji, navodeći pitanja privatnosti.
To nije državna zabrana. Odluku je donio trgovac nakon upozorenja nizozemskog regulatora i zahtjeva potrošačke organizacije Consumentenbond da Meta prilagodi proizvod pravilima privatnosti.
Prema podacima koje je objavio Reuters, Meta i EssilorLuxottica tijekom 2025. prodali su oko sedam milijuna AI naočala.
Meta se oslanja na indikator snimanja
Meta navodi da LED indikator na naočalama pokazuje kada je kamera aktivna te da kamera prestaje raditi ako se indikator prekrije. Zaštita je proširena i na slučajeve u kojima uređaj otkrije pokušaj njegova fizičkog oštećenja.
Indikator, međutim, ne određuje gdje je korištenje kamere dopušteno.
Pitanje pravila korištenja već se pojavljuje i izvan javnih prostora. Financa.ba je u rujnu pisala o pametnim naočalama na radnom mjestu, posebno na sastancima i u prostorima u kojima su dostupne povjerljive informacije.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
