Odbor za financijsku stabilnost upozorava da mnoge države još nemaju jasne mehanizme za hitno osiguravanje likvidnosti bankama. U krizi bi posljedice mogle osjetiti i deponenti i vjerovnici — upravo kad je brzina reakcije presudna.
Gotovo osamdeset posto zemalja nisu dovoljno spremne za mogući slom velike banke, upozorio je Odbor za financijsku stabilnost (FSB), međunarodno tijelo koje prati rizike u financijskom sustavu. U fokusu je jedan od najosjetljivijih elemenata kriznog upravljanja: mogućnost da se banci u teškoćama pravodobno osigura hitna likvidnost.
To nije samo tehničko pitanje za centralne banke i regulatore. Kada financijska institucija ostane bez novca potrebnog za podmirivanje obveza, povjerenje se može urušiti brzo. S druge strane, posljedice se preliti na klijente, poduzeća i šire gospodarstvo. Zato FSB poziva države da uspostave jasne, operativne mehanizme za djelovanje prije nego što se kriza pretvori u utrku za povlačenjem depozita.
Od plana na papiru do novca u pravom trenutku
Hitna likvidnost može banci pomoći da prebrodi privremene poteškoće i nastavi ispunjavati obveze. No, takva pomoć djelotvorna je samo ako unaprijed postoje jasna pravila. Neophodno je znati tko donosi odluku, pod kojim uvjetima, iz kojih izvora dolazi novac i kako se procjenjuju rizici za sredstva.
FSB posebno upozorava na važnost vjerodostojnog sektora javnog osiguranja. To je svojevrsno posljednje utočišta za financiranje banaka koje ne mogu pribaviti sredstva na tržištu. Takav mehanizam može biti ključan u postupku sanacije banke, odnosno njezina kontroliranog restrukturiranja ili izlaska s tržišta, bez nekontroliranog prekida ključnih funkcija.
U pregledu 19 jurisdikcija samo su Sjedinjene Američke Države, Japan i Hong Kong u potpunosti ispunili preporuke FSB-a o uspostavi kapaciteta za osiguravanje likvidnosti bankama u krizi.
Australija, Brazil, Kina, Europska unija, Indonezija, Saudijska Arabija, Švicarska i Turska ocijenjene su kao jurisdikcije koje su „materijalno neusklađene” s preporukama. Kanada, Meksiko, Južna Afrika i Singapur, prema izvješću, uglavnom su usklađeni.
FSB je posebno upozorio na Indiju i Argentinu, a obje su ocijenjene kao potpuno neusklađene s preporukama. Nisu uspostavile ni javni sektor koji bi mogao brzo osigurati sredstva banci u teškoćama.
Credit Suisse pokazao koliko je važna pripremljenost
Slučaj Credit Suissea poslužio je kao konkretan test kriznih mehanizama. Nakon što je kriza banke eskalirala 2023., švicarska centralna banka osigurala je hitnu likvidnost i kreditne linije, čime je UBS-u bilo omogućeno preuzimanje Credit Suissea.
FSB je ovaj postupak ocijenio „značajnim korakom naprijed” u spremnosti Švicarske. Ipak, naglasio da je krizni plan bio ostvaren uz izvanrednu pomoć i posebne okolnosti. Drugim riječima, uspješna intervencija ne znači automatski da je sustav spreman za svaki budući scenarij, navodi Financial Times.
Slična pitanja otvorena su i u Europskoj uniji. FSB navodi da je Jedinstveni sanacijski fond prikupio više od 81 milijarde eura za pomoć bankama u teškoćama. Upozorava da bi kapacitet fonda mogao biti ograničen u slučaju većeg šoka.
Pomoć bankama mora imati jasne granice
Hitna likvidnost može spriječiti da privremeni problem preraste u sistemsku krizu, ali nosi i rizik da se gubici privatnih institucija prebace na javni sektor. Zato su transparentna pravila i uvjeti za pristup pomoći jednako važni kao i sama raspoloživost sredstava.
FSB upozorava i na izazove procjene vrijednosti imovine u krizi te na mogućnost da se tržišta za financiranje zatvore upravo kad su bankama najpotrebnija. Ako su sredstva iscrpljena ili kolateral teško procjenjiv, i dobro zamišljen plan može biti teško provesti.
Poruka nije da su sve banke pred slomom, nego da mnoge države još nisu dovoljno spremne za situaciju u kojoj velika banka doista zapadne u ozbiljne poteškoće. U takvom trenutku presudni su unaprijed dogovoreni postupci, dostupna likvidnost i koordinacija među nadležnim institucijama.
Za poduzetnike i gospodarstvo stabilnost banaka nije apstraktna tema: ona utječe na dostupnost kredita, platni promet i povjerenje u financijski sustav. Krizni plan vrijedi najviše onda kada je pripremljen prije krize — a ne dok se njezine posljedice već šire.
){kind=link}