Robert E. Hall sa Sveučilišta Stanford i Michael Woodford sa Sveučilišta Columbia dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju 2026. godine. Kraljevska švedska akademija znanosti nagradila ih je za razvoj makroekonomskih modela koji pomažu vladama i središnjim bankama procijeniti kako ublažiti gospodarske krize i ograničiti pretjerani rast gospodarstva.
Prema službenom obrazloženju Nobelova odbora, nagrađeni su za mikroekonomske temelje makroekonomske stabilizacije. Njihova istraživanja pomogla su objasniti kako odluke kućanstava i kompanija, osobito njihova očekivanja o budućnosti, utječu na učinkovitost monetarne i fiskalne politike.
Zašto su ekonomski modeli morali biti drukčiji?
Naftne krize 1970-ih pokazale su slabosti tadašnjih keynesijanskih modela gospodarske stabilizacije. Zapadna gospodarstva istodobno su se suočila s visokom inflacijom, nezaposlenošću i slabim rastom. Pokušaji poticanja gospodarstva nisu uspjeli riješiti problem nezaposlenosti, dok je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nastavila rasti.
Hall i Woodford pridonijeli su razvoju modela koji polaze od odluka pojedinaca i kompanija. Umjesto oslanjanja isključivo na statističke veze između inflacije, proizvodnje i potrošnje, njihova istraživanja uključuju način na koji ljudi odlučuju o štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i..., a poduzeća o cijenama i ulaganjima.
Takav pristup omogućuje bolje razumijevanje zašto ista gospodarska mjera ne mora dati jednak rezultat u različitim okolnostima. Primjerice, povećanje državne potrošnje može potaknuti gospodarsku aktivnost, ali konačan učinak ovisi i o reakcijama kućanstava i kompanija.
Predsjednik Nobelova odbora John Hassler istaknuo je da su laureati pružili teorijsku osnovu za modele kojima se danas koriste središnje banke i vlade. Oni pomažu pri procjeni posljedica gospodarskih šokova, uključujući energetske krize i iznenadne promjene potrošnje.
Hall: Nezaposlenost može rasti i bez velikog vala otpuštanja
Robert E. Hall istraživao je zašto se nezaposlenost tijekom recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... povećava i kada broj otpuštanja ne raste znatno.
U istraživanju američkog tržišta rada iz 2005. pokazao je da su promjene nezaposlenosti tijekom promatranih recesija bile gotovo u cijelosti povezane s padom mogućnosti pronalaska novog posla. Stopa odlaska iz zaposlenosti pritom je bila znatno stabilnija.
Kada kompanije smanje zapošljavanje, nezaposleni dulje traže posao, čak i ako broj otkaza ostane relativno stabilan. Zbog toga se stanje tržišta rada ne može pouzdano procijeniti samo prema broju otpuštenih radnika.
Za procjenu pogoršava li se tržište rada važno je pratiti i koliko brzo nezaposleni pronalaze novi posao. Hallovi nalazi odnose se na američko gospodarstvo i promatrano razdoblje, pa ih nije opravdano bez dodatnih podataka izravno preslikavati na BiH.
Hall je istraživao i kako očekivanja budućih prihoda utječu na potrošnju. U radu iz 1978. o hipotezi permanentnog dohotka testirao je pretpostavke prema kojima kućanstva pri odlučivanju o potrošnji uzimaju u obzir i očekivane dugoročne prihode.
To je relevantno za fiskalnu politiku. Jednokratna novčana pomoć ili porezno rasterećenje ne moraju se u cijelosti pretvoriti u dodatnu potrošnju. Reakcija kućanstava ovisi o njihovim financijskim okolnostima i očekivanjima budućih prihoda.
Woodford: Zašto najava promjene kamata može djelovati prije same odluke?
Michael Woodford poznat je po istraživanjima monetarne politike i ulozi očekivanja u gospodarstvu. U knjizi Interest and Prices: Foundations of a Theory of Monetary Policy iz 2003. razradio je teorijski okvir za analizu djelovanja središnjih banaka.
Njegov rad objašnjava zašto na gospodarske odluke utječu i očekivanja budućih kamatnih stopa.
Kompanija koja planira investiciju neće promatrati isključivo današnju cijenu kredita. Ako očekuje da će kamate ostati visoke, može odgoditi ulaganje. No ni očekivano smanjenje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... ne jamči novu investiciju ako kompanija istodobno predviđa slabiju potražnju.
Zbog toga središnje banke komuniciraju očekivani smjer ili uvjete buduće monetarne politike. Taj pristup, poznat kao forward guidance, može utjecati na financijska tržišta i prije promjene ključnih kamatnih stopa.
Woodford je u intervjuu za Federal Reserve Bank of Minneapolis objasnio razliku između predviđanja budućih kamata i vjerodostojnog opredjeljenja središnje banke za određeni način vođenja politike.
Za kompanije ta razlika ima praktičnu posljedicu. Očekivanje nižih kamata nije jamstvoJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... jeftinijeg kredita. Važno je procijeniti kada bi do promjene moglo doći i kako bi se ona prenijela na uvjete financiranja.
Što istraživanja laureata znače za BiH?
Bosna i Hercegovina ima drukčiji monetarni sustav od eurozone i SAD-a. Centralna banka BiH posluje prema pravilima valutnog odbora, uz fiksni tečaj od 1,95583 KM za euro. Za razliku od ECB-a i američkog Feda, nema mogućnost samostalnog određivanja ključnih kamatnih stopa radi upravljanja gospodarskim ciklusom.
Ipak, očekivanja o budućim cijenama važna su i za domaće gospodarstvo. Prema podacima CBBiH, o kojima je financa.ba pisala 9. listopada, očekivana prosječna inflacija za 2026. među bankama i osiguravajućim društvima porasla je s 3,2 posto u prosincu prošle godine na 4,7 posto u rujnu. Za 2027. financijski sektor očekuje inflaciju od 3,8 posto.
Riječ je o procjenama financijskih institucija, a ne o izmjerenoj inflaciji. Njihovo povećanje ne dokazuje da će cijene rasti upravo tim tempom niti da su očekivanja već promijenila ponašanje kompanija.
Za poduzeća koja pripremaju investicijske planove ta je razlika važna. Očekivana inflacija od 4,7 posto ne znači da će troškovi svake kompanije porasti za toliko. Proizvođač kojemu energija čini velik dio rashoda može biti izložen drukčijem rastu troškova od uslužne kompanije kojoj najveći izdatak predstavljaju plaće.
Zato pri planiranju ulaganja nije dovoljno preuzeti prosječnu stopu inflacije. Potrebno je zasebno procijeniti buduće troškove financiranja i rashode koji najviše utječu na poslovanje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
