Napoleon BonapartE (1769.-1821.) kao izniman, ali i kontroverzan taktičar i vođa, koristio se tehnikama koje su ušle u modernu poslovnu kulturu. On je primjer ambicioznosti i neumoljive osvajačke osobnosti i zato je velika inspiracija.
Povjesničari su se složili da je Napoleon, francuski državnik, car i heroj, bio jedan od najvećih vojskovođa i stratega. Njegova je uloga u povijesnoj slici Francuske i cijele Europe nemjerljiva. Pa se Napoleonov karakter i sve njegove taktike analiziraju i danas, dva stoljeća nakon njegove smrti.
Napoleonova tehnika
U povijesnim dokumentima koje je ostavio Napoleon, može se pročitati da je ovaj veliki general koristio nekoliko jedinstvenih tehnika u svom svakodnevnom životu. Jedna je tehnika odgode, koja se naziva i Napoleonova tehnika. Suvremenik slavnog vojskovođe zapisao je sljedeće:
“Bila je to neobična ‘ekonomija’, jedinstvena u svakom smislu, kojoj je Napoleon bio jako vezan. A koja se ticala rješavanja velikog broja pisama na koja je trebalo odgovoriti. Napoleon je naredio svom pomoćniku da ostavi sva pisma neotvorena tri tjedna. Sa zadovoljstvom je primijetio da je veliki dio dopisa riješen sam od sebe. Jednostavno nije zahtijevao odgovor.”
Napoleon nije bio ni najmanje nestrpljiv i uporan u otvaranju pristigle pošte. Znali su to njegovi bliski suradnici. Kako bi bio siguran tko od pošiljatelja piše o stvarima koje nisu ni hitne ni važne, odgodio je čitanje njihove pošte i odgovaranje.
Kako je Napoleon opravdao ovakav pristup?
Zašto kašnjenje?
U Memoarima Napoleona Bonapartea iz 1891. stoji ovako:
“Kako ne bi gubio vrijeme na pisanje previše beznačajnih odgovora na pisma koja je primio, rekao mi je da otvorim samo ona koja dolaze od izvanrednih kurata. Za ostale mi je naređeno da ostanu u košari tri tjedna”, svjedočanstvo je jednog od Napoleonovih pomoćnika.
Praksa je pokazala Bonaparteu da je nakon tri tjedna bilo nepotrebno odgovoriti na četiri petine pisama. Kakav je bio sadržaj većine primljene pošte?
- Neka su pisma bila potvrde primljenih pisama.
- Neki su bili zahtjevi za već pružene usluge.
- Neki su bili puni pritužbi na hranu, odjeću i plaće za koje su već bile izdane naredbe.
- U nekima su generali tražili pojačanja, novac, promaknuća.
- A neka su pisma i sama bila odgovori.
Ne otvarajući pisma i koristeći tehniku odgode, Napoleon je sebe poštedio neugodnog posla odbijanja.
“Kad bi vrhovni general uspoređivao vrlo mali broj pisama na koja je trebalo odgovoriti s velikim brojem na koji je samo vrijeme odgovorilo… Od srca bi se nasmijao ovoj svojoj glupoj zamisli. Nije li ovakav pristup otvaranju pošte bolji od angažiranja nekoga tko će samo odgovarati, uglavnom cirkularnim pismom koje samo treba datirati?“, napisano je u Memoarima.
Kada ga primijeniti?
Jedan od načina na koji možete primijeniti napoleonsku tehniku jest čekati prije nego što odgovorite na zahtjeve za pomoć. A sve u nadi da će problemi biti riješeni do trenutka kada pošaljete odgovor.
Dobar primjer je kada slučajno imate manji problem s računalom. Ovdje upotrijebite napoleonsku tehniku - umjesto da odmah reagirate i trošite vrijeme na rješavanje problema čim se pojavi. Pričekajte neko vrijeme da vidite hoće li se problem riješiti sam od sebe. Svatko se našao u ovakvoj situaciji. Ispostavilo se da je problem toliko trivijalan da na njega doista nije bilo potrebno trošiti ni minute.
Isto se može primijeniti ako vodite projekt i netko iz tima ukaže na ‘problem u najavi’. Primijenite Napoleonovu tehniku i pričekajte kasniju fazu razvoja projekta prije nego što odlučite riješiti potencijalni problem. Ako ste sigurni da neće biti nikakve koristi od toga da odmah skočite na problem, vrlo vjerojatno će se kasnije pokazati nevažnim.
S druge strane, više je koristi od primjene Napoleonove tehnike. Ako imate suradnike koji nemaju samopouzdanja ili nerado preuzimaju inicijativu i šalju e-mailove s kratkim i ‘malim’ pitanjima tražeći pomoć. Odgađanje odgovora potaknut će ih da postanu neovisni.
Napoleonova tehnika u praksi
U praksi konzultanti i majstori za upravljanje vremenom preporučuju da napoleonsku tehniku primijenite na prilike koje nisu od velike važnosti, koje nisu hitne, a u kojima odugovlačenje može imati velike koristi. Ukratko, gdje postoji mali rizik od velike štete.
Na primjer, kada se primjenjuje na e-poštu, odgoda od čak 24 sata je dovoljna da se manji problemi riješe sami od sebe. To će vam biti od velike koristi. Ali ovo vrijeme je također dovoljno kratko da dopusti velikim problemima da se rasplamsaju i postanu veći.
Osim toga, Napoleonova tehnika ne mora se primjenjivati po načelu ‘sve ili ništa’. To znači da ga trebate primjenjivati prema kriterijima koje sami odredite. Ako ga odlučite primijeniti na e-poštu, to ne mora značiti da bi se trebao primijeniti na sve poruke. Na primjer, odgodite odgovore samo na poruke određenih osoba. Ali također je dobar savjet obavijestiti pojedine pošiljatelje da moraju navesti da je hitno ako je njihov odgovor doista hitan. Tamo još jedna prilika da uštedite svoje dragocjeno vrijeme.
Zamke i upozorenja
Iako je sam Napoleon svim srcem vjerovao u ovu tehniku, postoji i nekoliko zamki u koje je lako upasti.
Odgađanje odgovora može biti i izgovor kada znate da vas čeka neugodnost za koju znate da je neizbježna. Ovdje leži još jedna zamka, a to može biti odugovlačenje koje rijetko donosi nešto dobro. Postoji i treća zamka – ne treba odgađati odgovore ako to radite da biste dobili više vremena jer trenutno nemate dovoljno vremena. To sigurno nije bila pokretačka snaga inovativnog vojskovođe kada je koristio tehniku koja je danas u literaturi upisana kao Napoleonova tehnika.
Izvor: bonitet.com
