Ministri financija Europske unije 9. listopada dogovorili su ključne elemente reforme tržišta kapitala, ali su suzili kriterije prema kojima bi velike financijske institucije prelazile pod izravni nadzor ESMA-e. Europska komisija predlagala je širu centralizaciju, dok je Vijeće EU-a prihvatilo kompromis koji dio tržišnih operatera ostavlja pod nacionalnim regulatorima.
Dogovor istodobno otvara mogućnost dobrovoljnog europskog nadzora za operatere koji žele upravljati trgovinskim platformama u više država članica. Tako bi se zajednički nadzor razvijao kroz dva modela: obvezni za najznačajnije prekogranične institucije i dobrovoljni za operatere koji odaberu paneuropski režim.
Njemačka izborila izuzeće za Deutsche Börse
Prema dogovoru Vijeća EU-a od 9. listopada, ESMA bi preuzela izravni nadzor nad najznačajnijim prekograničnim trgovinskim platformama, središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i klirinškim institucijama.
Njemačka se tijekom pregovora protivila prijenosu nadzora nad grupacijom Deutsche Börse. Kako izvještava Reuters, kompromis uvodi kriterije povezane s opsegom trgovanja i geografskom prisutnošću operatera, koji omogućuju izuzeće Deutsche Börse iz planiranog izravnog nadzora ESMA-e.
Prema istom izvještaju, iz prvotno predviđenog obuhvata izuzete su tri od devet klirinških institucija. Broj središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji bi prešli pod ESMA-u smanjen je s 15 na 13. Ti podaci odnose se na politički kompromis, a ne na konačno usvojena pravila.
Za grupacije koje posluju u više država posljedica je jasna: dio njih mogao bi prijeći na jedinstveni europski nadzor, dok bi druge nastavile poslovati pod nacionalnim regulatorima. Komisija bi nakon dvije godine trebala preispitati kriterije za obvezni prijenos nadzora nad trgovinskim platformama.
Zašto europska tržišta kapitala ostaju rascjepkana?
Prema podacima Europske komisije, tržišna kapitalizacija burzi u EU-u 2024. iznosila je 73 posto BDP-a, a u SAD-u 270 posto. Američki omjer bio je približno 3,7 puta veći.
Razlika u veličini tržišta ne može se pripisati isključivo regulatornim preprekama. No europske financijske institucije i dalje posluju u sustavu u kojem nacionalna pravila i nadzorne prakse otežavaju širenje usluga preko granica.
Analiza Europske središnje banke iz 2026. procjenjuje da su se prepreke prekograničnom ulaganju u dionice unutar europodručja od 2014. smanjile za približno 12 postotnih bodova. Za ulaganja između europodručja i SAD-a procijenjeno smanjenje iznosilo je oko 25 bodova. Riječ je o modelskim procjenama izraženima kao porezni ekvivalent, a ne o stvarnim poreznim stopama.
Zajednički nadzor mogao bi ukloniti dio razlika u primjeni europskih financijskih propisa. Međutim, porezna i stečajna pravila ostaju u velikoj mjeri nacionalna, pa ih ESMA ne može uskladiti samim preuzimanjem nadzornih ovlasti.
Jedinstveno odobrenje za poslovanje na više tržišta
Predloženi okvir za paneuropske tržišne operatere (PEMO) omogućio bi upravljanje trgovinskim platformama u više država članica na temelju jedinstvenog odobrenja.
Operateri koji dobrovoljno odaberu taj model bili bi pod izravnim nadzorom ESMA-e, čak i ako ne ispunjavaju kriterije za obvezni prijenos nadležnosti. Vijeće EU-a predložilo je i proširenje kruga institucija koje bi mogle koristiti takav režim.
Za operatera koji želi proširiti poslovanje na druga europska tržišta to bi značilo mogućnost korištenja jednog nadzornog režima umjesto zasebnih nacionalnih postupaka za obuhvaćene platforme.
Reforma uključuje i usklađivanje pravila namire vrijednosnih papira. Europska komisija želi pojednostavniti prijenos vrijednosnih papira i novca između sudionika iz različitih država članica, posebno nakon izvršenja prekograničnih transakcija.
Fondovi bi mogli birati depozitara iz druge države
Predložena europska putovnica za depozitare omogućila bi investicijskim fondovima imenovanje depozitara iz druge države članice EU-a.
Prema sadašnjim pravilima, fondovi u pravilu moraju koristiti depozitara u državi u kojoj su osnovani. Novi režim otvorio bi društvima za upravljanje širi izbor pružatelja usluga i povećao mogućnost prekogranične konkurencije.
Vijeće EU-a ipak je predložilo da države članice same odlučuju hoće li primjenjivati novu putovnicu. Ako takvo rješenje bude usvojeno, fondovi neće automatski imati jednake mogućnosti izbora depozitara u svim članicama.
To ograničava doseg predložene promjene. Širi izbor pružatelja usluga mogao bi povećati konkurenciju, ali iz političkog dogovora još nije moguće procijeniti koliko bi fondovi time uštedjeli.
ESMA bi nadzirala samo najveće prekogranične kriptousluge
Europska komisija prvotno je predložila širok prijenos nadzora nad pružateljima kriptousluga na ESMA-u. Vijeće je taj prijedlog ograničilo na najznačajnije pružatelje s prekograničnim poslovanjem.
Reforma uključuje i proširenje regulatornog okvira DLT Pilot, namijenjenog testiranju trgovanja i namire financijskih instrumenata temeljenih na tehnologiji distribuirane knjige zapisa.
Taj je režim odvojen od nadzora nad pružateljima kriptousluga. Njegovo proširenje trebalo bi omogućiti testiranje većeg opsega aktivnosti s tokeniziranim financijskim instrumentima u kontroliranom regulatornom okruženju.
Carlo Comporti preuzima ESMA-u 1. studenoga
Istoga dana kada je postignut politički dogovor, Vijeće EU-a imenovalo je Carla Comportija novim predsjednikom ESMA-e. Dužnost preuzima 1. studenoga 2026., naslijedivši Verenu Ross. Mandat će mu trajati pet godina.
Comporti je od 2022. povjerenik talijanskog regulatora financijskih tržišta CONSOB. Ranije je sudjelovao u radu upravljačkih tijela ESMA-e, a bio je i glavni tajnik CESR-a, prethodnika današnjeg europskog regulatora.
O njegovoj kandidaturi i mogućem proširenju nadležnosti ESMA-e financa.ba pisala je još u srpnju.
Predložena reforma predviđa novu stalnu izvršnu upravu ESMA-e, sastavljenu od predsjednika i pet neovisnih članova. Ona bi donosila pojedinačne nadzorne odluke, dok bi Odbor nadzornika zadržao ključne ovlasti u regulatornim pitanjima, strategiji i proračunu.
Za pripremu prijenosa nadzornih poslova predviđeno je dvogodišnje prijelazno razdoblje. Comportijevo imenovanje stupa na snagu neovisno o zakonodavnom postupku, pa njegov dolazak ne znači da ESMA već 1. studenoga preuzima nove ovlasti.
Vijeće i Parlament tek trebaju usuglasiti zakon
Politički dogovor od 9. listopada još nije konačan zakon. Vijeće EU-a treba dovršiti i formalno usvojiti svoje pregovaračko stajalište, a Europski parlament utvrditi vlastitu poziciju.
U pregovorima će se odlučivati o konačnom obuhvatu izravnog nadzora ESMA-e i ulozi nacionalnih regulatora. Upravo će ti kriteriji odrediti koliko će se nadzor europskih tržišta kapitala doista objediniti, a koliko će postojećih razlika ostati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
