BDP po stanovniku u BiH iznosi 13.270 BAM, iza nas slijedi Srbiji s oko 15.650 BAM. U Hrvatskoj iznosi više od 33.250 BAM, dok europski prosjek iznosi 56.500 BAM.
Brojke, koje se zarade na godišnjoj razini treba promatrati i kroz prizmu godišnje potrošnje za neophodne stvari, te na luksuz. Razlika između stanovnika BiH i stanovnika EU, je u tome što se kod nas većina zarade troši na osnovne životne namjernice. Građani Europske Unije, lakše uštede, ali i novce troše na luksuz.
Prema BDP-u stanovnici BiH su siromašni
Stanovnici Bosne i Hercegovine s vlastitim primanjima najčešće jedva spoja kraj s krajem. Posebno su izazovna vremena kada inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... divlja, a cijene osnovnih životnih namjernica lete u nebo Preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.270 BAM, navodi Večernji.ba. Ovo je značajan rast u odnosu na godinu prije, kada je BDP iznosio 11.340 BAM. Slaba je utjeha brojnim stanovnicima obzirom da sveopće inflacije “jede” novac. Bolje rečeno obara vrijednost novca u tolikoj mjeri da s istim iznosom danas ne možete kupiti brojne proizvode, osobito one prehrambene. Oni su u brojnim slučajevima značajno poskupjeli, a u nekim slučajevima i dvostruko.
Bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu nominalno je iznosio 45,50 milijuna BAM. U odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 16,2 posto, dok je realni rast iznosio 4,1 posto. Kada se ovi podaci usporede sa zemljama okružja, a osobito onima koje su pu- nopravne članice Europske unije, vide se, zapravo, razmjeri rascjepa u pogledu ekonomskog, a onda i životnog standarda.
BiH daleko od srednjoeuropskih država
Ekonomska situacija u BiH i životni standard također dolaze do izražaja kada se brojevi usporede s prosjecima koji vladaju u Europskoj uniji odnosno eurozoni. Prosjek Europske unije tako je u 2022. godini bio oko 56.500 BAM, a eurozoni 61.800. Kada je riječ o Sloveniji, tamo je BDP u 2022. godini po glavi stanovnika iznosio 43.910 BAM. U Italiji je bio nešto viši, odnosno 55.000 BAM. U Srbiji podaci za 2021. godinu pokazuju kako je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosio 15.260 BAM. U Crnoj Gori u 2021. BDP po glavi stanovnika bio je nešto veći – 16.000 BAM.
Tematiku godišnje zarade svakako valja promatrati i u svjetlu njezine potrošnje za različite namjene. Drugim riječima, žitelji BiH prisiljeni su veći dio svojih mjesečnih, a samim time i godišnjih primanja trošiti na hranu. U Europskoj uniji to nije slučaj. Prosjeci Europske unije takvi su da žitelji većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu hrane. Razlog je usklađenost primanja s cijenama. Posljedica je podatak da žitelji Unije u prosjeku mnogo manje sredstava troše na prehranu.
U prosjeku kućanstvo EU-a troši oko 14,3% sredstava na hranu i bezal-koholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici pre- lazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i visine cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, navodi Večernji.ba. Ovaj postotak iz Europske unije ipak treba uzeti s određenom dozom rezerve jer je riječ o podacima prije inflacije, no isto tako, treba naglasiti i kako je u EU došlo do rasta plaća, tako da se ne očekuje da je udio prehrane u ukupnoj mjesečnoj potrošnji značajnije rastao.
Rast BDP-a pojela inflacija
Sve navedeno jasno govori o tome kako su inflacijski udari na kućne proračune žitelja BiH neusporedivo jači u odnosu na europske susjede. Ovo onda govori o potrebi snažnih ekonomskih reformi kojima će se podignuti standard. Istodobno se trebaju provoditi procesi kojima će se poboljšati ukupna poslovna klima.
Istodobno, u ovoj se godini, a poglavito u idućoj, očekuje postupno usporavanje inflacije.
Rezultati ankete Centralne banke BiH provedene u lipnju 2023. godine upućuju na stabilizaciju kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu. Očekivana agregirana inflacija za tekuću, 2023. godinu iznosi 8,3%. Ovo je u skladu s očekivanjima iskazanim u ožujku 2023. godine. Očekivanja se nisu bitno mijenjala u protekla tri mjeseca. Na tržištima se ne primjećuju čimbenici koji bi ubrzali inflaciju u drugoj polovini godine.
Istodobno, inflacijska očekivanja za 2024. godinu u ovom krugu anketiranja iznose 5,5% Sve navedeno upućuje na zaključak kako se očekuje postupno smirivanje inflacijskih pritisaka tijekom 2023. i 2024. godine. Ipak, inflacija je još uvijek na mnogo višoj razini od višegodišnjeg prosjeka.
