S padom interesa stranih kupaca za nekretnine u Hrvatskoj, u trećem tromjesečju prošle godine uslijedilo je i korigiranje cijena kuća i stanova naniže u svim dijelovima zemlje osim u Zagrebu.
Na kvartalnoj razini, prema podacima DZS-a, cijene na Jadranu pale su 1,4 posto. U ostalim dijelovima Hrvatske za 1,9 posto, prvi put u tri godine, odnosno nakon početka pandemije.
Premda po nešto nižim stopama, rast cijena nastavljen je jedino u Zagrebu, i to 2,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca (u drugom tromjesečju 3,2 posto). Godišnja stopa rasta u Zagrebu je usporila na 12,1 posto. Nakon što je u prvoj polovici godine premašivala 14 posto. Istodobno je na Jadranu spuštena na 8,2 posto, s oko 13 posto u prvoj polovici godine. Dok je u ostalim dijelovima Hrvatske iznosila 16,5 posto, slično kao i u prethodnim tromjesečjima.
Tako su u prosjeku cijene stanova i kuća u Hrvatskoj porasle 0,3 posto u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca. Što je najniža kvartalna stopa rasta u posljednje tri godine. Na godišnjoj razini cijene su povećane 10,9 posto, što također predstavlja blago usporavanje. No riječ je i dalje o dvoznamenkastoj stopi rasta, najbržoj u Europskoj uniji koja je prisutna od početka 2022. godine.
Kao što su stručnjaci za tržište nekretnina i najavljivali, sa smanjenjem broja transakcija uslijedio je i sporiji rast cijena, a u dijelovima zemlje i pad. Što se posebno odnosi na starije objekte. Postojeći stambeni objekti pojeftinili su za 0,1 posto na kvartalnoj razini, a u godinu dana poskupjeli su za 10,6 posto. Kad je riječ o novim objektima, potražnja za njima i dalje je solidna. Cijene su na kvartalnoj razini povećane za 2,5 posto, a na godišnjoj 12,3 posto.
Jedan od razloga zašto su cijene nekretnina nastavile rasti jedino u Zagrebu, pretpostavlja se, jest realizacija posljednjeg kruga subvencioniranih kredita APN-a.
Akteri na tržištu nekretnina primjećuju usporavanje tržišta od jeseni. Broj transakcija počeo je padati još u prvoj polovici prošle godine, za oko deset posto na godišnjoj razini. Manje kupuju stranci, ali i domaći kupci, čemu svakako pridonosi rast kamatnih stopa na stambene kredite, u mnogim zemljama EU već itekako prisutan.
Na razini EU, pokazuju podaci Eurostata, cijene kuća su u trećem tromjesečju porasle 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal. Na godišnjoj razini pale su za jedan posto. Pritom godišnji pad cijena nekretnina bilježi deset zemalja EU, a najveći je u Luksemburgu, 13,6 posto, i u Njemačkoj, 10,2 posto. Pad vrijednosti kuća i stanova u Njemačkoj prisutan je više od godinu dana, od sredine 2022. godine.
Premda je stopa rasta u Hrvatskoj usporena na 10,9 posto, ona je i dalje najviša u EU. Slijede Poljska s 9,3 posto i Bugarska 9,2 posto. Na potražnju i aktivnost hrvatskog tržišta snažno je utjecalo i uvođenje eura, zbog čega je veliki broj kupaca investirao u nekretnine. No, s promjenama okolnosti, uključujući završetak programa APN-a i rast kamatnih stopa, prilično su izgledne promjene i na hrvatskom nekretninskom tržištu. Uz nešto izraženiji pad cijena starijih objekata.
Ivor: seebiz.eu
