Cijene germanija, ključnog minerala za tehnološki sektor, dosegnule su u vodećem svjetskom proizvođaču Kini rekordno visoku razinu. Potaknute su špekulacijama o državnoj kupnji, kažu izvori u sektoru.
Kina proizvodi 60 posto svjetskog germanija, koji se koristi u proizvodnji optičkih kablova, solarnih ćelija i infracrvene tehnologije. U kolovozu prošle godine ograničili su izvoz skupine proizvoda od galija i germanija. NA taj su način reagirali na niz mjera kojima je SAD ograničio izvoz sofisticiranih čipova u Kinu, pozivajući se na nacionalnu sigurnost i moguću dvojnu primjenu, koja uključuje i vojsku.
U srijedu cijena germanija skočila je na kineskom fizičkom tržištu skoro za trećinu. Na rekordnih 13.250 juana (1.826,48 dolara) po kilogramu. Pokazali su to podaci specijalizirane kompanije za tržišne informacije Shanghai Metals Market (SMM).
Od kolovoza prošle godine i stupanja na snagu izvoznih ograničenja više su za 38 posto, unatoč očekivanjima da će poboljšana ponuda na domaćem tržištu obuzdati njihov rast.
Nekoliko izvora u sektoru koji nisu željeli biti imenovani budući da je informacija povjerljiva reklo je za Reuters da su skok cijena potaknula nagađanja da je kineska uprava za strateške rezerve kupila oko 100 metričkih tona germanija. Cijena nije poznata, prenosi Seebiz.
Uprava nije odmah odgovorila na upit Reutersa da komentira informaciju neimenovanih izvora.
“Priče na tržištu podigle su raspoloženje i potaknule cijene, ali mi želimo biti oprezni jer se skok malo previše bazira na špekulacijama pa bismo jako brzo mogli svjedočiti i korekciji cijena”, rekao je kineski trgovac germanijem.
Cijene podupire i pojačana potražnja u posljednje vrijeme, i u Kini i u inozemstvu.
Kineski izvoz germanija, uključujući kovane i neobrađene proizvode, prepolovljen je u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pao je na 11,08 tona. Vrijednost isporuka istodobno je gotovo učetverostručena, pokazuju carinski podaci.
