Dr. sc. Vjekoslav Vuković trenutno obnaša funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske Komore Bosne i Hercegovine. Svoju bogatu karijeru izgradio je obnašajući različite funkcije iz sigurnosnog sektora. Na poziciji predsjednika Komore, svoj rad je fokusirao na gospodarsku diplomaciju, s ciljem kvalitetnog predstavljanja Bosne i Hercegovine i njezinih bogatih potencijala.
Možete li nam reći što je u fokusu Vanjskotrgovinske Komore u tekućoj i narednoj godini?
Svi izazovi s kojima su se izvozno orijentirane kompanije susretale i susreću se- fokus su aktivnosti VTK BiH. Promjena paradigme poslovanja, zelena tranzicija, globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe – svaki od ovih izazova našao se na stolu VTK BiH koja je u suradnji s ključnim akterima iz domene gospodarstva pronalazila i nudila rješenja.
U proteklom razdoblju, pored organizacije promocije bh. gospodarstva na prestižnim međunarodnim sajmovima, organizacije različitih konferencija i edukacija o različitim temama, kao i aktivnosti vezanih za poslovno povezivanje bh. gospodarstva s inozemnim poslovnim partnerima, u fokusu su bile aktivnosti vezane za pripremu kompanija za CBAM, primjenu principa zelene ekonomije i niz drugih aktivnosti kako bi se gospodarstvo prilagodilo trenutnim i budućim ekološkim zahtjevima, posebno na njihovim izvoznim tržištima u Europskoj uniji. Svaka od poduzetih aktivnosti imala je za konačni cilj povećanje konkurentnosti naših kompanija i olakšice u poslovanju, a tako će biti i u narednom razdoblju.
Komora je aktivno uključena u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti te s gospodarstvenicima pripremila i institucijama vlasti dostavila dokument “Preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH”. Dokument, u kojem su sadržane analize izazova i potencijali zelene tranzicije za MSP, naglašava nedostatak sistemskih politika i potpore, administrativne i tehničke prepreke, te potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s EU standardima.
Dodatno, Komora u kontinuitetu već nekoliko godina realizira niz projekata s ciljem da pomognemo kompanijama da se lakše i bolje organiziraju na internom tržištu, da lakše i jednostavnije dođu do svojih kupaca na inozemnom tržištu, da ih predstavimo i da im pomognemo da svoje poslovanje prilagode aktualnoj situaciji. Kako bi gospodarstvenicima olakšala, pored brojnih aktivnosti koje se realiziraju kroz unapređenje internacionalizacije bh. gospodarstva i diverzifikacije izvoznih tržišta, Komora je uspostavila i portal internacionalizacija.komorabih.ba na kojem su sve informacije potrebne za izlazak na međunarodno tržište, od SWOT analize, istraživanja tržišta do informacija o pojedinim tržištima. Sada kompanije mogu na brz i jednostavan način imati pristup informacijama o propisima, zakonskim regulativama vezanim za uvoz/izvoz roba i usluga, kao i podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni po tržištima i robama, te niz drugih alata.
Kako možemo vidjeti prema podacima Agencije za statuistiku Bosne i Hercegovine, trenutno imamo trend pada izvoza iz BiH. Što su razlozi ovakvog trenda?
Pad izvoza je bio neminovan zbog velike povezanosti bh. gospodarstva s tržištem EU i refleksijama na gospodarske aktivnosti ključnih partnera. Osim toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti uslijed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uvjeta, reflektiraju se i na gospodarstvo naše zemlje.
Podaci govore da bh. izvoz prema EU ima skoro isti trend kao i zemlje regije, što je očekivano, jer su naši izvozni rezultati refleksija na gospodarstvo EU. Pad izvoza je najuočljiviji u sektoru energetike, zbog pada izvoza električne energije, zatim zbog pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda i pada izvoza u tekstilnoj i kožarskoj industriji, što je rezultat smanjenja potrošnje i smanjenja narudžbi iz inozemstva. Smanjen je i izvoz namještaja koji sudjeluje u suficitu u drvnom sektoru, kao posljedica smanjenja potražnje, prvenstveno na njemačkom tržištu. Podaci nam ponovo potvrđuju snažnu povezanost s tržištem EU, jer je vidljiva refleksija na grane gospodarstva u BiH, posebno automobilsku i elektroindustriju. Ne smijemo zanemariti činjenicu da BiH na tržište EU godišnje izvozi preko 70 % svojih proizvoda i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, neophodno je prilagoditi svoje poslovanje novim standardima EU.
Često možemo pročitati da u BiH imamo nedostatak stranih investicija. Vi imate priliku susresti se s potencijalnim stranim investitorima? Na što se najviše žale? Kako možemo popraviti investicijsku klimu?
Negativan imidž države, kao politički nestabilne, koja ne osigurava jedinstveno tržište, pravnu sigurnost ni stabilnost fiskalne i drugih ekonomskih politika, je nesporno jedan od ključnih uzroka izostanka većih stranih ulaganja, a izrazito nepovoljno utječe i na poslovanje bh. kompanija.
Generalno kakva je gospodarska situacija u BiH? U kojim segmentima smo konkurentni, a što moramo unaprijediti?
Stanje u bh. gospodarstvu se često predstavlja i gore u odnosu na stvarnu situaciju. Naravno da situacija nije idealna, ali nekada negativni narativi o pojedinim gospodarskim procesima često bace u sjenu i neka pozitivna kretanja i ostvarenja. Treba samo pogledati prihode od poreza.
Oni su u konstantnom rastu i doprinose povećanoj ličnoj potrošnji stanovništva. I nije samo riječ o rastu indirektnih poreza gdje se želi predstaviti da je to rezultat inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Imamo snažan rast direktnih poreza, prije svega poreza na dobit kao rezultat povećane produktivnosti kompanija, rast poreza na dohodak i doprinosa za sve fondove, kao rezultat povećane zaposlenosti, te rast i drugih poreskih kategorija.
Nadalje, inflatorna kretanja se svode u projektirane okvire od 2%, prisutan je rast investicija u zadnjim godinama, devizne rezerve rastu, akumulirana štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... od 15 milijardi je ogroman potencijal, itd. Mi smo zemlja gdje se dobit, novac i kapital oporezuju po minimalnim stopama (najmanjim u Europi), nema poreza na dividenduDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću..., što zasigurno treba promovirati u cilju privlačenja investicija. Perspektive vezane za obnovljive izvore energije i dalje su jedne od najvećih u ovom dijelu Europe, a i šire.
Dakle, nije sve tako negativno i pozitivne primjere treba sagledati u pravom svijetlu. S druge strane, neophodno je poboljšati gospodarski ambijent i stvoriti uvjete za nove privredne cikluse. Podizanje konkurentnosti, povećanje produktivnosti i uključivanje kompanija europske lance vrijednosti je imperativ.
Iz perspektive Vanjskotrgovinske komore BiH koji su neprepoznatljiviji BH proizvodi na inozemnim tržištima?
Standardi kvalitete naših roba su daleko iznad europskih, pa čak dosežu i one svjetske, što je razlogom da se Europska unija okreće zemljama Zapadnog Balkana, posebno Bosni i Hercegovini. Naše kompanije su svoje poslovanje prilagodile europskom tržištu već odavno, jer ne bi tamo mogli opstajati niz godina. Imamo kompanije koje su prerasle granice regije, pa čak su na europskim razinama u vrhu.
Koji su najveći problemi s kojima se izvoznici suočavaju prilikom plasmana roba na inozemnom tržištu?
Gospodarstvenici Bosne i Hercegovine, unatoč izazovnim vremenima, ostvaruju zapažene rezultate, plasman robe i usluga na domaćem i svjetskom tržištu.
Dva ključna problema koja značajno utječu na izvozne aktivnosti BiH su zastoji na graničnim prelazima, čiji status je nužno redefinirati s Hrvatskom, kao i ograničenje boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU. Jasno je da se Bosna i Hercegovina zbog svog geografskog položaja mora osloniti na kopneni promet, gdje je najveće učešće cestovnog prometa, a ako postoje otvorena pitanja poput navedenih, izvoz BiH može doživjeti velike turbulencije.
Aktualan izazov za bh. kompanije je svakako i poštivanje ESG standarda čije je provođenje nužno od strane EU kompanija, kao naših kupaca. Ovo je jedan od zahtjeva našim kompanijama koji je neminovan, s obzirom na to da preko 70 % godišnjeg izvoza upravo čini izvoz u EU. Prema našim saznanjima, kompanije koje već koriste ESG princip, povećale su reputaciju i pokrenule nove procese i proizvode. Izvoznici koji ne budu poslovali po ESG principu, odnosno ne budu ispunjavali uvjete, vjerojatno će se naći u problemu jer neće moći izvoziti.
Također, ne smijemo zaboraviti primjenu CBAM-a na proizvode iz BiH, koja bi ih učinila nekonkurentnima, što bi dugoročno moglo imati posljedice za cjelokupno bh. gospodarstvo. Ako se u BiH ne uvede ETS, opcija je CBAM. To znači da će kupac/uvoznik morati plaćati karbonski porez prilikom uvoza naših proizvoda na tržište EU. Drugim riječima, nećemo biti cjenovno konkurentni i kupci će se okrenuti dobavljačima s boljom cjenovnom ponudom.
Kako država može olakšati izvoz našim lokalnim poduzetnicima?
Vanjskotrgovinska komora BiH je nedavno ponovo inicirala razmatranje već dostavljenih i novih inicijativa koje se odnose na izmjene i dopune određenih zakonskih i podzakonskih rješenja te Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila listu od 77 inicijativa koje smo u protekle četiri godine, na zahtjev gospodarstvenika, dostavljali institucijama vlasti, a čije bi razmatranje i prihvaćanje kroz zakonske okvire uveliko moglo poboljšati izvoz i olakšati poslovanje naših kompanija te doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH.
Potrebne su strukture reforme, posebno u segmentu stvaranja poslovnog ambijenta za razvoj novih proizvoda. Država treba donijeti subvencije, politike za razvoj novih proizvoda, odnosno proizvoda s dodanom vrijednošću. Za realizaciju takvih politika je neophodno osigurati financiranje svih segmenata koji su neophodni- ljudski kapital, nove tehnologije, marketinški troškovi i sl.
Potrebno je da BiH bude konkurentna za priliv inozemnog kapitala, a da bi se stvorili uvjeti konkurentnosti i povoljno poslovno okruženje temeljni uvjet je politička stabilnost i vladavina prava, zatim reforma obrazovanja koja će proizvesti dovoljan obim kvalitetne i kvalificirane radne snage s plaćama koje osiguravaju kvalitetan život, uz, dodatno, dobro radno zakonodavstvo i socijalnu skrb kako bi se zaustavio odlazak mladih iz BiH.
Poboljšanje infrastrukture puteva, fleksibilnost dobivanja dozvola za izgradnju, povoljni izvori financiranja, rasterećeno oporezivanje- sve su to ključni elementi za stvaranje takve konkurentnosti. Od nas se traže i energetska tranzicija i primjena principa zelene ekonomije u poslovanju, a za sve ovo se opet vraćamo na nužnost stabilne političke situacije, jer je ona preduvjet za donošenje zakona usklađenih s direktivama Europske unije. Tek onda ćemo moći ponuditi više, iskoristiti mogućnosti „nearshoringa“ i povećati dodanu vrijednost proizvoda.
Jedan ste od panelista na konferencije MoBizz koja će se održati u Mostaru 9.9. u Ljetnikovcu Radobolja na temu “Kako potaknuti gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine”. Ukratko, zanima nas kako kroz vanjskotrgovinske aktivnosti možemo potaknuti gospodarski razvoj u periodu od narednih nekoliko godina?
Gospodarska budućnost Bosne i Hercegovine usko je povezana s europskom zelenom tranzicijom. Gotovo 50.000 kompanija iz EU morat će do 2025. godine otkriti svoj utjecaj na okoliš kako bi potrošačima i investitorima olakšali donošenje održivih odluka. Tržište EU je veoma važno za gospodarstvo BiH i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, uz to i kreirati nova radna mjesta, neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, osigurati povoljne kreditne linije za financiranje, te napraviti reformu obrazovanja, odnosno obrazovanje usmjeriti na zelene tehnologije i digitalizaciju kao ključne faktore za održivi razvoj poslovnih modela.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
