Gallupovo istraživanje “Global Emotions Report” za 2024. godinu prikazuje koliki udio stanovništva svake pojedine države osjeća stres na dnevnoj bazi (u %). Najviše su pod stresom Grci i Turci (58%). Slijede ih Maltežani, među kojima 55% stanovnika svakodnevno osjeća stres.
U BiH svakodnevno stres osjeća 27% stanovnika. U regiji smo izjednačeni s Hrvatskom, a prednjače Slovenci s 36%, dok manje stresa od nas imaju Srbija (25%) i Crna Gora (24%).
Izgleda da su mnoge europske zemlje mnogo opterećenije od nas. Ističu se Italija, Portugal, Albanija, Irska s više od 40% stanovništva. U Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, pa i Austriji stres osjeća više od 30% stanovništva. Manje od nas pod stresom su još stanovnici Estonije (25%), Litve (22%), Danske (18%), koja uostalom ima i najmanji postotak od
od samo 20% stanovništva pod stresom.
Stres u BiH pomalo nerealan
Podaci za BiH ipak zvuče pomalo nerealno. Posebno ukoliko se u vid uzmu podaci da su građani BiH u 2022. na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili oko 22,2 milijuna KM. No, ono što najviše zabrinjava je osjetan porast korištenja antidepresiva, oso- bito u posljednjih pet godina. Tako je, primjerice, u 2017. na antidepresive potrošeno 8,677.413 KM. Građani u BiH žive pod konstantnim stresom, prvenstveno zbog loše ekonomske situacije. Na stres utječe i loša politička, odnosno sigurnosna situacija, kažu psiholozi.
Još uvijek živimo posljedice rata 90-ih godina, pa tako svaki novi sukob u svijetu, poput rata u Ukrajini, nanovo oživljava stare rane. Razvijene zemlje svijeta pred ljude koji tamo žive stavljaju visoke zahtjeve. I tamo su ljudi u stalnoj jurnjavi kako bi osigurali ono što misle da su njihove potrebe, međutim, razlika između njih i nas je u tome što mi ovdje imamo previše ljudi koji doslovno nemaju ni za kruh, a tamo je jurnjava hoće li stan stajati milijun ili manje.
Stres – koje države prednjače
Ali, u biti, to je jednako stresno kao i ovo što žive naši građani – tvrde psiholozi. Ovo istraživanje objavilo je listu zemalja u kojima je stanovništvo pod najvećim stresom. U istraživanju je korišteno nekoliko parametara: godišnja stopa samoubojstava, prosječan godišnji prihod po glavi stanovnika, stopa nejednakosti zarada, korupcije i nezaposlenosti. Uzevši u obzir sve parametre, BiH je na listi od 74 države zauzela 13. mjesto s indeksom 50,2. Od zemalja iz okruženja pod stresom su više bili samo stanovnici Makedonije koji su se našli na devetom mjestu s indek- som stresa 50,2. RH je zauzela 36. mjesto, a Srbija 28.
Prisjetite se: 4 načina kako se uspješni ljudi nose sa stresnim odlukama.
Na prvom mjestu bila je Nigerija s indeksom 70,1. Na začelju tablice nalazi se Norveška, čije je stanovništvo pod najmanjim stresom. Ova država ocijenjena je in- deksom 5,4. U “društvu bez stresa” nalaze se još i Luksemburg, Švicar- ska, Švedska, Australija i Danska.
Stres je problem današnjice s kojim se suočavaju gotovo svi, a mogao bi se tumačiti i kao epidemija 21. stoljeća. Izbjeći stresne situacije gotovo je nemoguće jer se one javljaju u svim segmentima naših života. Ključ svega je naučiti da premašimo stresne situacije ili podići prag naše tolerancije. Anksioznost, razdražljivost, depresija, visok krvni tlak, iscrpljenost problemi sa spavanjem, glavobolje samo su neki od simptoma stresa. Nažalost, česta je pojava i da ljudi zbog stresa pribjegavaju pretjeranom konzumiranju alkohola, cigareta, prejedanju, pa i korištenju narkotičkih sredstava.
Stručne osobe su najbolja pomoć
No, struka navodi da je najbolji lijek, zapravo, razgovor sa stručnim osobama. Ako se ne liječi, kronični stres može prouzročiti ozbiljne psihičke poteškoće. Najcrnji scenarij koji dolazi kao posljedica netraženja stručne pomoći su ubojstva ili samoubojstva. Jako je važno raditi na podizanju svijesti građana da bolest nije sramota te da je jedino traženje stručne pomoći ispravan korak.
