Riža, koja predstavlja ključnu namirnicu za Japan, suočava se s najvećom nestašicom u posljednjim desetljećima. Ova kriza rezultat je nepovoljnih vremenskih uvjeta, povećane potražnje zbog rasta broja turista i stroge politike uvoza.
Ovog ljeta, japanski supermarketi suočili su se s nedostatkom bijele riže, koja je osnovna prehrambena namirnica. Police su ostale prazne jer je potražnja premašila proizvodnju, smanjujući zalihe na najniže razine u 20 godina. Povećana kupovina riže zbog sezonskih priprema za tajfune dodatno je pogoršala nestašicu, dok su se građani također pripremali za mogući veliki potres, što je povećalo potražnju. Osim toga, rastući broj turista dodatno je pritisnuo zalihe ove ključne namirnice.
Turisti su doprinijeli rastu potražnje za sushijem i drugim specijalitetima
Jedan od glavnih uzroka nestašice, pored vremenskih uvjeta, bio je nagli porast stranih turista u Japanu. Lokalni mediji, prema NHK-u, djelomično pripisuju nestašicu povećanoj posjeti turista. Strani posjetitelji povećali su potražnju za popularnim jelima poput sushija i onigirija, što je dodatno pojačalo pritisak na zalihe riže.
Japan je u prvoj polovici 2024. godine zabilježio rekordnih 17,8 milijuna posjetitelja, što nadmašuje razine prije pandemije. U srpnju je zemlju posjetilo 3,3 milijuna turista, što je najveći broj do sada. Prema japanskoj turističkoj statistici, strani posjetitelji su od srpnja 2023. do lipnja 2024. konzumirali više od 51.000 tona riže, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.
Iako je potrošnja turista značajna, ona ostaje mala u odnosu na domaću godišnju potrošnju, koja prelazi sedam milijuna tona. Međutim, ovaj iznenadni skok potražnje u kratkom razdoblju ozbiljno je uzdrmao japansko tržište riže.
Smanjenje proizvodnje uzrokovano klimatskim promjenama i starenjem poljoprivrednika
Iako turisti doprinose ovoj krizi, japanska poljoprivreda suočava se s dubljim problemima. Proizvodnja riže opada zbog odlaska starijih poljoprivrednika u mirovinu, a mlađa generacija pokazuje sve manji interes za poljoprivrednu profesiju. Ovaj demografski izazov, zajedno s čestom pojavom toplinskih valova i suša, ozbiljno ugrožava žetve.
U drugoj polovici prošle godine, ekstremni vremenski uvjeti u Japanu značajno su smanjili prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... riže. Klimatske promjene postaju sve učestalije, otežavajući poljoprivrednicima rad i povećavajući nesigurnost oko budućih zaliha, piše Tportal.
Restriktivne politike dodatno suzbijaju ponudu
Dok prirodne nepogode i povećana potražnja značajno utječu na situaciju, glavni uzrok nestašice ostaje japanska carinska politika vezana uz rižu. Ova politika, jedna od najrestriktivnijih u svijetu, nameće carinu od 778 posto na uvoz riže kako bi zaštitila domaće uzgajivače.
Japan je obvezan godišnje uvoziti oko 682.000 tona riže prema sporazumima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Međutim, većina te riže rijetko dospijeva do potrošača jer se koristi za preradu ili kao stočna hrana.
Joseph Glauber, viši istraživač u Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike, naglašava da je japanska ekonomija riže uglavnom izolirana od globalnog tržišta. Ova politika smanjuje konkurenciju i otežava domaće tržište u vremenima nestašice. Unatoč restrikcijama, Japan je povećao izvoz riže, koji je od 2014. do 2022. godine porastao šest puta, dosegnuvši gotovo 30.000 tona.
Rast cijena i inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...
Osim porasta cijena riže zbog nestašice, Japan se suočava i s rastućom inflacijom. U kolovozu 2024. godine, inflacija je porasla za 2,8 posto na godišnjoj razini, dijelom zbog viših cijena hrane, uključujući rižu. Cijene riže u kolovozu dostigle su 16.133 jena (oko 112,67 dolara) za 60 kilograma, što predstavlja povećanje od tri posto u odnosu na prethodni mjesec i pet posto u odnosu na početak godine.
