Ako je vjerovati kineskim diplomatima, odnosi s Rusijom su “čvrsti kao kamen”, a prijateljstvo između Xi Jinpinga i Vladimira Putina “nema granica”. Zapadne sankcije će te tople riječi staviti na kušnju – piše The Economist.
Rusiji je potreban ekonomski i financijski spas. Željela bi koristiti Kinu kao kanal kroz koji će nastaviti trgovati s ostatkom svijeta. Kina, međutim, mora uspostaviti delikatnu ravnotežu između pomoći Putinu da se suprotstavi njihovom zajedničkom suparniku, Americi, i zadržavanja vlastitog pristupa globalnom financijskom sustavu.
Bez sumnje, na žalost gospodina Putina, kineska financijska pomoć Rusiji vjerojatno će biti, u najboljem slučaju, ograničena. Iako je Kina bila suzdržana u glasovanju u UN oko osude Rusije za invaziju na Ukrajinu, njezina je retorička podrška bila snažnija. Dana 7. ožujka, kako su se civilne žrtve povećavale, Wang Yi, ministar vanjskih poslova, nazvao je Rusiju “najvažnijim strateškim partnerom”.
Prošlo je samo mjesec dana otkako su Xi i Putin najavili novu eru za svoje zemlje. Osim očuvanja odnosa, Kina vjerojatno želi potkopati legitimnost sankcija kao alata zapadne politike, s obzirom da su korištene protiv nje zbog Hong Konga i Xinjianga.
Kineske tvrtke mogu uočiti mogućnosti u Rusiji jer zapadne tvrtke, kao što su McDonald’s i Shell, zatvaraju svoja vrata. Bloombergove vijesti kažu da neke kineske kompanije traže jeftinu energetsku imovinu.
Problemi s kojima se suočava Kina ako želi pomoći Rusiji
Ipak, ovo bratstvo koje bi trebalo razbiti sankcije, suočava se s nekoliko problema. Kineske tehničke sposobnosti nisu zamjena za zapadne. CIPS, kineska platna mreža, ima malen globalni doseg i male količine, te se oslanja na slanje poruka putem SWIFTA, europskog servisa koji je nekim ruskim bankama sada zabranjen.
Druga poteškoća je u tome što kineske multinacionalne tvrtke koje su legalno prisutne u zapadnim savezničkim zemljama mogu prekršiti postojeći režim sankcija. Kineske međunarodne banke su oprezne. Volvo (sa sjedištem u Švedskoj, ali u vlasništvu kineske tvrtke) i TikTok (kojim se upravlja iz Singapura, ali je u kineskom vlasništvu) obustavili su neke operacije u Rusiji.
Čak bi i kineske tvrtke bez legalne prisutnosti na Zapadu mogle biti pogođene “sekundarnim sankcijama”, koje su usmjerene na treće zemlje koje pomažu zemljama koje su predmet primarnih sankcija. Amerika još nije upotrijebila ovo oružje protiv Rusije, ali bi mogla. Kineske banke koje su poslovale s Iranom i Sjevernom Korejom, Amerika je sankcionirala.
Polovična pomoć
S obzirom na sve ovo, pomoć Kine Rusiji vjerojatno će biti polovična. Možda se bude držala postojećih trgovinskih aranžmana sa Rusijom, nadajući se da će ih Amerika tolerirati. Glavni među njima je energija. Kina je 2020. uvezla 32% ukupnog izvoza ruske sirove nafte i 17% svog izvoza ukapljenog prirodnog plina.
Kina također može obavljati trgovinske i financijske transakcije putem manjih banaka koje nemaju legalnu prisutnost na Zapadu, koristeći rublje i juan, a ne dolar. Također bi ruskoj središnjoj banci mogla odobriti pristup svojim juanima.
Na kraju, Kina će vjerojatno pokušati ograničiti ukupni opseg trgovine i tokova plaćanja kako bi izbjegla provociranje izravnog sukoba s Amerikom. Kineski dužnosnici moraju žonglirati s nekoliko prioriteta. Kina želi vidjeti da Rusija preživi ove sankcije, kako bi naučila Ameriku i saveznike da nemaju čarobno oružje, ali želi ograničiti kolateralnu štetu kineskim interesima.
U tom procesu planira učiti iz ruskih pogrešaka. Ako dođe do sukoba s Amerikom, Kina želi da njezin financijski sustav bude zaštićen. Njihovi će ciljevi uključivati poboljšanje platnog sustava i diverzifikaciju svojih 3,2 bilijuna dolara pričuva iz zapadnih valuta i računa, primjerice, ulaganjem u vrijednu robu.
Rusija se može nadati kineskoj pomoći ali, zaključuje The Economist, Kineski će prioritet biti učenje iz neuspjeha Rusije.
