Najbolji način liječenja jest kroz prijateljstvo i ljubav, izjavio je jednom prilikom Hubert H. Humphrey (1911.-1978.), američki političar iz redova Demokratske stranke koji je imao istaknutu ulogu u sklapanju Moskovskoga sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa (1963.) i pri donošenju zakona protiv segregacije 1964. godine.
Taj je iskusni političar mudro sažeo ono što potvrđuje moderna znanost. Ljudi trebaju prijatelje jer oni imaju pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje. S druge strane, društvena izolacija stvara osjećaje nalik na fizički bol i izaziva stres te nas čini osjetljivima na bolesti. U nekim slučajevima prijateljstvo može biti važnije od braka ili obitelji. Tako je analiza podataka iz 97 zemalja otkrila da su i obitelj i prijatelji povezani s boljim zdravljem i više sreće. No pokazalo se da su kod starijih odraslih osoba prijateljstva važnija za zdravlje i sreću nego obitelj. Istraživanja pokazuju da prijateljstva gradimo s osobama koje su nam slične, piše Jutarnji List. Pri tome su važni kriteriji jezik, profesija, svjetonazor (politički, moralni i religijski), smisao za humor, lokalni identitet i obrazovanje.
Zašto služe prijatelji
Prijateljstvo je nastalo kao proizvod evolucije naše vrste Homo sapiens. Većina životinja stvara poznanstva, no samo je nekoliko vrsta sposobno za pravo prijateljstvo. Ovo tvrdi poznati britanski evolucijski psiholog Robin Dunbar, profesor emeritus Sveučilišta Oxford i autor knjige “How Many Friends Does One Person Need?”
Najprije se pojavio smijeh, što je sposobnost koju dijelimo s višim majmunima, a zatim prije oko 500.000 godina plesanje i pjevanje. Kada su drevni pripadnici vrste Homo sapiens, koja se pojavila prije oko 300.000 godina u Africi, počeli živjeti u skupinama koje su brojale sto i više ljudi, timarenje nije bilo učinkovit način socijalnog povezivanja. Pod evolucijskom pritiskom prije 50.000 ili 60.000 godina razvio se jezik, dar koji posjeduju samo ljudi.
Zahvaljujući jeziku, koji je evoluirao tisućama godinama, ljudi su kao instrument socijalnog poveziva nja, između ostalog, počeli koristiti i ogovaranje. Robin Dunbar je primjenom hipoteze socijalnog mozga došao do zaključka da svaki čovjek može održavati stabilne odnose u prosjeku sa 150 ljudi (tzv. Dunbarov broj). Iako mnogi ljudi na društvenim mrežama imaju gomilu prijatelja. Statistike pokazuju da prosječan čovjek u osobnoj društvenoj mreži ima izmedu 120 i 130 ljudi, od čega je samo pet intimnih prijatelja, a deset dobrih prijatelja. – Čak i kad osjećamo povezanost sa super grupom koja se sastoji od tisuća ljudi, većina nas u svojoj osobnoj društvenoj mreži nema više od 150 ljudi. Polovina toga broja naši su rođaci, a njihov broj je konstantan tijekom cijelog života – kaže Dunbar.
Kako se stvaraju prijateljstva
Baš kao i ljubav, prijateljstvo svoje kemijske pokretače ima u mozgu. Jedan od njih je oksitocin, hormon koji se proizvodi u hipotalamusu (dio mozga koji ima važnu ulogu u nadzoru temperature, gladi, žedi, rasta i spolnog života), a luči ga hipofiza. Taj se hormon najviše luči tijekom porođaja, orgazma i dojenja. Ova su tri procesa povezana s kontrakcijama mišića, ali i emocionalnim vezivanjem. Iako većina interakcija među prijateljima ne uključuje fizički kontakt, oksitocin djeluje na drugi način. Potiče osjećaj povjerenja, pojačava velikodušnost i samilost, pa čak i moralnost.
Osim oksitocina važnu ulogu u prijateljstvu imaju endorfini. Riječ je o neuroprijenosnicima koji su slični opijatima, a luči ih također hipofiza. Endorfini se oslobađaju kao odgovor na blagi bol, poput onog tijekom tjelovježbe. Važni su i za osjećaj ugode kod fizičkog kontakta te podupiru i prijateljstvo među ljudima. Da bi pokazali važnost endorfina u prijateljstvu, Robin Dunbar i njegovi suradnici mjerili su kod ljudi razinu endorfina tijekom veslanja. Pritom su ispitanici veslali sami, a zatim u paru. Unatoč činjenici da je u pitanju bio isti fizički napor, količina endorfina oslobođenih kod veslača u paru bila je viša nego kod onih koji su veslali sami.
Obnovite veze sa starim prijateljima
Svi imamo stare prijatelje koji su nam puno značili u životu. Stjecajem okolnosti smo izgubili veze s njima i sad im se oklijevamo ponovo javiti. Da bi istražili zašto ljudi teško obnavljaju stara prijateljstva, znanstvenici pod vodstvom Peggy Liu sa Sveučilišta Pittsburgh u Pennsylvaniji zamolili su sudionike studije da navedu ime i adresu e-pošte osobe s kojom nisu bili u kontaktu neko vrijeme. Zatim su ispitanici napisali poruku toj osobi i odgovorili na neka pitanja o tome koliko misle da će prijatelj cijeniti tu gestu. Istraživači su proslijedili poruku imenovanoj osobi, s upitnikom u kojem su je pitali o njezinim osjećajima. Rezultati objavljeni u magazinu Journal of Personality and Social Psychology trebali bi biti dobra vijest za svakoga tko želi doprijeti do svojih starih prijatelja. Primatelji su pozdravili poruke starih prijatelja mnogo više nego što su autori očekivali, navodi Jutarnji List.
Socijalna izolacija je jako loša
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošle je godine usamljenost proglasila značajnim faktorom rizika za zdravlje i označila juje kao svjetsku zdravstvenu brigu. WHO definira usamljenost kao osjećaj izolacije i odvajanja, ne nužno povezan s fizičkom prisutnošću. Istraživanja pokazuju da je društvena izolacija jednako loša kao pušenje. Ako nemate prijatelja, to je kao da pušite 15 cigareta na dan. Usamljeni ljudi također imaju povišenu razinu stresnog hormona kortizola. Kronični stres oštećuje zdravlje, što vjerojatno objašnjava zašto društvena izolacija povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i sklonost prema infekcijama.
Na primjer, kada ste usamljeni, vaša bijela krvna zrnca mijenjaju svoje ponašanje, što dovodi do veće sklonosti upalama i do oslabljenog imunološkog odgovora – za BBC je rekla znanstvena novinarka Lydia Denworth, autorica knjige “Friendship: The Evolution, Biology, and Extraordinary Power of Life’s Fundamental Bond”. Denworth ističe da je kvaliteta prijateljstava važna, pogotovo kako ljudi stare. No čak su i povremena prijateljstva korisna tijekom cijelog života. Slabe veze su korisnije za širenje našeg pristupa informacijama, dok su jaka prijateljstva ona koja pružaju ključnu podršku.
