Europske kompanije mogle bi se suočiti s ozbiljnim posljedicama na američkom tržištu ako Bruxelles usvoji pravila koja Washington smatra diskriminatornima prema američkim tehnološkim dobavljačima. Upozorio je to američki veleposlanik pri Europskoj uniji Andrew Puzder u razgovoru za Financial Times. Povod je prijedlog da se dio satelitskih frekvencija rezervira za operatere pod kontrolom EU-a, čime bi se smanjio prostor za konkurenciju SpaceX-a i drugih stranih kompanija.
Puzder je za Financial Times izjavio da bi europske kompanije trebale računati s mogućnošću američke odmazde. Upozorio je da bi posljedice mogle biti vrlo teške zbog veličine američkog tržišta, ali nije najavio konkretnu mjeru niti imenovao kompanije koje bi mogle biti pogođene.
U središtu spora nalazi se prijedlog Europske komisije COM(2026) 311, predstavljen 27. svibnja 2026. Bruxelles njime želi promijeniti način dodjele prava korištenja frekvencijskog pojasa od 2 GHz za mobilne satelitske usluge. Postojeće dozvole istječu u svibnju 2027., a prijedlog obuhvaća i usluge izravnog povezivanja mobilnih telefona sa satelitima.
EU želi rezervirati dio spektra za vlastite operatere
Prema analizi Europskog parlamenta od 8. listopada 2026., predložena je podjela raspoloživog frekvencijskog pojasa od 2 × 30 MHz na tri kategorije.
Prvih 2 × 10 MHz bilo bi namijenjeno sigurnim državnim komunikacijama, uključujući potrebe sigurnosti i obrane, uz povezivanje s europskim satelitskim sustavom IRIS². Drugih do 2 × 10 MHz rezerviralo bi se za komercijalne operatere pod kontrolom EU-a. Za preostali dio mogli bi se natjecati i europski i strani pružatelji usluga, uz posebne sigurnosne uvjete.
Za strane kompanije, uključujući SpaceX, time bi se smanjio dio spektra za koji mogu konkurirati. Prijedlog ipak ne zabranjuje SpaceX-u pružanje postojećih satelitskih usluga u Europi. Odnosi se na buduću dodjelu prava korištenja određenog frekvencijskog pojasa.
SpaceX razvija usluge koje omogućuju povezivanje mobilnih uređaja izravno sa satelitima, bez posebnog satelitskog terminala. O njegovu širenju na tržište mobilnih komunikacija financa.ba pisala je u lipnju. Pristup frekvencijama jedan je od uvjeta za razvoj takvih usluga na pojedinom tržištu.
Prema analizi Europskog parlamenta, nijedan satelitski operator pod kontrolom EU-a trenutačno nema prava korištenja predmetnog pojasa. Komisija zato predlaže rezervaciju dijela budućih dozvola za europske operatere, kako bi im omogućila ulazak na tržište.
Dozvole na 20 godina i pitanje vlasničke kontrole
Predložena uredba mijenja i način izdavanja dozvola. Prema sadašnjem sustavu, Komisija sudjeluje u izboru operatora na europskoj razini, dok države članice izdaju prava korištenja frekvencija na svojim područjima. Novim pravilima Komisija bi preuzela izdavanje dozvola na razini EU-a i nadzor nad njihovim poštovanjem.
Dozvole bi se izdavale na 20 godina, uz mogućnost jednog produljenja. Sadašnjim nositeljima prava, Viasatu i EchoStaru, moglo bi se odobriti prijelazno produljenje do dvije godine kako bi se osigurao kontinuitet usluga tijekom odabira novih operatora.
Jedno od otvorenih pitanja jest definicija operatora pod kontrolom EU-a. Kompanija može imati sjedište u Uniji, ali istodobno strane dioničare ili zajedničke pothvate s američkim partnerima. Prema analizi Europskog parlamenta, savjetodavna kuća IDATE upozorava da predloženi kriteriji vlasničke kontrole nisu dovoljno jasni.
Zbog toga bi pravila mogla utjecati i na europske kompanije s međunarodnom vlasničkom strukturom. Sama registracija u EU-u ne mora biti dovoljna za pristup dijelu spektra rezerviranom za europske operatere. Koje bi kompanije zadovoljile uvjete, ovisit će o konačnom tekstu uredbe.
Europska industrija podijeljena oko pristupa frekvencijama
Udruženje Connect Europe podržava predloženu raspodjelu, uključujući rezervaciju dijela spektra za europske operatere. Smatra da takav pristup može pomoći razvoju europske satelitske infrastrukture.
Nasuprot tome, Computer & Communications Industry Association zagovara otvaranje komercijalnog spektra svim kvalificiranim pružateljima usluga, neovisno o njihovu podrijetlu. Udruženje upozorava da bi davanje prednosti europskim operatorima moglo dovesti do diskriminacije stranih kompanija i otvoriti pitanja usklađenosti s međunarodnim trgovinskim obvezama.
Takve primjedbe zasad nisu dokaz da prijedlog krši pravila Svjetske trgovinske organizacije. Riječ je o upozorenjima na moguće pravne posljedice predloženog modela dodjele.
Komisija svoj prijedlog obrazlaže potrebom za sigurnim europskim komunikacijama i većim brojem pružatelja satelitskih usluga. U odgovoru Financial Timesu navela je da prijedlog potiče ulazak novih europskih dobavljača, uz zadržavanje mogućnosti sudjelovanja operatora izvan EU-a.
Spor se širi i na računalstvo u oblaku
Puzder je kritizirao i europske planove koji bi za osjetljive usluge računalstva u oblaku uveli dodatne zahtjeve povezane s tehnološkom suverenošću.
Europska komisija 3. lipnja 2026. predstavila je prijedlog Akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Njime želi povećati europske računalne kapacitete i uspostaviti okvir za procjenu tehnološke suverenosti i rizika pri korištenju usluga u oblaku.
Prema procjeni koju Komisija navodi u obrazloženju prijedloga, tri velika pružatelja usluga izvan EU-a drže više od 70 posto europskog tržišta računalstva u oblaku. Komisija upozorava i na rizike povezane s pristupom podacima na temelju zakonodavstva trećih država.
Američke kompanije već prilagođavaju dio svojih usluga europskim zahtjevima. Amazon Web Services početkom godine pokrenuo je European Sovereign Cloud, o kojem je financa.ba pisala u članku AWS pokreće potpuno europski oblak za sigurnost podataka.
Puzder priznaje pravo Europe da zaštiti osjetljive državne podatke, ali se protivi pravilima koja bi europskim kompanijama davala prednost na štetu američkih konkurenata. Doveo je u pitanje i svrhu pojedinih kazni koje EU izriče velikim tehnološkim kompanijama, sugerirajući da se regulatorni postupci koriste za povećanje europskih proračunskih prihoda. Za takvu tvrdnju nema potvrđenih dokaza.
Dok Bruxelles priprema pravila koja bi europskim operatorima osigurala dio satelitskog spektra, Washington upozorava na moguće posljedice za europske kompanije koje posluju u SAD-u. Konačni uvjeti dodjele frekvencija još nisu usvojeni, a američke protumjere nisu konkretizirane.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
