Rast dugoročnih kamatnih stopa već otežava financiranje u eurozoni i mogao bi snažnije usporiti gospodarstvo nego što je Europska središnja banka (ESB) očekivala u rujnu. Na to je 17. listopada upozorila predsjednica ESB-a Christine Lagarde. U pozadini rasta prinosa na obveznice nalaze se zabrinutost zbog javnih dugova i inflacije, ali i sve veća globalna potražnja za kapitalom za ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Prema službenoj izjavi Christine Lagarde na godišnjem sastanku MMF-a u Bangkoku, pooštravanje financijskih uvjeta moglo bi dodatno oslabiti gospodarski rast i ograničiti mogućnost poduzeća da povećane troškove energije prenesu na prodajne cijene. To je posebno važno u trenutku kada je godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni u rujnu dosegnula 3,8 posto, a ESB nakon dva povećanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... tijekom 2026. razmatra daljnje korake.
Skuplje financiranje dolazi u vrijeme kada europske kompanije povećavaju ulaganja u umjetnu inteligenciju. Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane procjenjuje da aktivnosti povezane s AI-jem pridonose približno četvrtini nedavnog rasta kreditiranja poduzeća u eurozoni. Istodobno, istraživanje ESB-a pokazuje da 72 posto kompanija koje planiraju AI ulaganja očekuje da će ih financirati vlastitim sredstvima.
Kako umjetna inteligencija utječe na cijenu kapitala
U govoru od 5. listopada Lane je ocijenio da globalni investicijski val povezan s umjetnom inteligencijom, zajedno s očekivanjima budućeg rasta produktivnosti, vjerojatno pridonosi povećanju dugoročnih kamatnih stopa.
Razvoj AI modela, podatkovnih centara i računalne infrastrukture zahtijeva velika ulaganja. Kako raste potražnja za kapitalom, mogu rasti i prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... koje ulagači traže za dugoročno financiranje. Posljedice se pritom mogu osjetiti i izvan tehnološkog sektora.
Lane upozorava da europski AI investicijski ciklus nije usporediv s globalnim po opsegu. Unatoč tome, europska poduzeća izložena su promjenama međunarodnih financijskih uvjeta. Rast dugoročnih kamata može im povećati trošak novih ulaganja čak i kada ne sudjeluju izravno u razvoju umjetne inteligencije.
Ipak, ESB nije utvrdio koliki je dio nedavnog rasta prinosa na europske obveznice posljedica AI ulaganja. Na tržište utječu i očekivanja inflacije te zabrinutost zbog javnog zaduživanja. Laneova ocjena zato je objašnjenje mogućeg mehanizma, a ne dokaz da je umjetna inteligencija uzrokovala određeno povećanje kamata.
Većina europskih kompanija AI planira financirati vlastitim novcem
Prema istraživanju ESB-a objavljenom 2. listopada, 72 posto poduzeća koja planiraju ulaganja u umjetnu inteligenciju očekuje korištenje vlastitih sredstava, poput novca iz poslovanja i zadržane dobitiZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ....
Bankovne kredite kao mogući izvor financiranja navodi 16 posto kompanija. Jednak udio računa na bespovratna sredstva, dok leasingLeasing (engl. lease), je relativno suvremena metoda financi... razmatra približno 16 posto. Na vlasnički i poduzetnički kapital računa šest posto poduzeća, a izdavanje dužničkih vrijednosnih papira spominje samo jedan posto.
Istraživanje obuhvaća približno 5.000 poduzeća iz eurozone. Ispitanici su mogli odabrati više izvora financiranja, pa navedeni postoci ne pokazuju koliki će dio ukupne vrijednosti ulaganja biti financiran pojedinim instrumentom.
Zanimljivo je da 18 posto poduzeća nije odabralo nijedan od ponuđenih izvora. To upućuje na skupinu kompanija koje još nisu odredile način financiranja planiranih AI ulaganja.
Za poduzeća koja raspolažu vlastitim sredstvima rast tržišnih kamata ne mora odmah povećati trošak projekta. No ulaganje financirano iz poslovanja smanjuje iznos novca raspoloživog za druge potrebe. Kompanije koje se moraju zadužiti suočavaju se s drukčijom računicom, osobito ako im banka ponudi skuplji kredit ili strože uvjete.
Razvoj AI tehnologije i njezina primjena zahtijevaju različito financiranje
U analizi ESB-a od 6. listopada razlikuju se poduzeća koja razvijaju AI tehnologiju od onih koja je koriste za unapređenje postojećeg poslovanja.
Razvoj novih modela i aplikacija zahtijeva ulaganja u istraživanje, računalne kapacitete i stručnjake. Takve kompanije često stvaraju nematerijalnu imovinu, uključujući softver, podatke i algoritme, koju je teže koristiti kao osiguranje bankovnog kredita nego strojeve ili nekretnine.
ESB-ova analiza sektorskih podataka pokazuje da se kompanije u najintenzivnijim AI sektorima u pravilu manje oslanjaju na dug. Kada se zadužuju, sve više koriste tržišne instrumente, uključujući dužničke vrijednosne papire.
To je važno i zbog različite osjetljivosti na kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Financiranje obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... s duljim rokovima dospijeća izloženije je promjenama dugoročnih tržišnih prinosa, dok se uvjeti bankovnih kredita mogu drukčije prilagođavati monetarnoj politici.
Poduzeća koja AI tek uvode u poslovanje imaju drukčije potrebe. Njihova ulaganja najčešće se odnose na postojeće tehnologije, podatkovne sustave i osposobljavanje zaposlenika.
Prema podacima ESB-a, 49 posto kompanija koje planiraju AI ulaganja namjerava ulagati u tehnologije i alate, uključujući softverske licence. U osposobljavanje zaposlenika planira ulagati 46 posto, a u podatke i infrastrukturu 40 posto. Udjeli se preklapaju jer pojedino poduzeće može ulagati u više područja.
Samo sedam posto poduzeća intenzivno koristi umjetnu inteligenciju
Koliko se ulaganja razlikuju od početnog korištenja AI alata pokazuje istraživanje ESB-a objavljeno 24. lipnja.
U posljednjem tromjesečju 2025. više od 70 posto ispitanih poduzeća u eurozoni prijavilo je neku uporabu umjetne inteligencije. Intenzivnu uporabu navelo je samo sedam posto.
Među kompanijama koje intenzivno koriste AI više od 84 posto već je ulagalo u tu tehnologiju. Kod poduzeća s umjerenom uporabom taj udio iznosi 33 posto. Razlika premašuje 51 postotni bod.
Ti podaci ne dokazuju da je ulaganje samo po sebi dovelo do intenzivnije uporabe, ali pokazuju koliko se razlikuju investicijske aktivnosti dviju skupina poduzeća.
Financiranje pritom nije jedina prepreka. Nedostatak odgovarajućih vještina navodi 40 posto poduzeća, ograničenu primjenjivost postojećih AI tehnologija 28 posto, a poteškoće s njihovim uklapanjem u postojeće sustave 26 posto.
Za kompaniju koja želi AI uključiti u proizvodnju, prodaju ili upravljanje zalihama to znači da kupnja softvera često predstavlja tek dio ukupnog ulaganja. Potrebni su uređeni podaci, prilagođeni poslovni procesi i zaposlenici koji tehnologiju mogu koristiti.
ESB je utvrdio da intenzivni korisnici AI-ja češće kombiniraju više izvora financiranja od usporedivih kompanija koje tehnologiju koriste manje. Analiza pritom uzima u obzir veličinu i starost poduzeća, sektor te zemlju poslovanja.
Skuplje financiranje dodatno razdvaja mogućnosti poduzeća
Financa.ba već je analizirala kako kreditiranje kompanija u eurozoni raste dok banke pooštravaju uvjete. Podaci ESB-a tada su pokazali da mala i srednja poduzeća prijavljuju nepovoljnije uvjete pristupa bankovnim kreditima, dok velike kompanije imaju povoljniji položaj.
Ta razlika postaje važnija kada ulaganja zahtijevaju dulje razdoblje prije nego što počnu donositi financijsku korist.
Kompanija koja raspolaže vlastitim kapitalom ili ima pristup tržištu vrijednosnih papira može birati između više načina financiranja. Poduzeće koje se oslanja na bankovni kredit mora uzeti u obzir ponuđenu kamatu, rok otplate i zahtjeve za osiguranjem.
Rast dugoročnih kamata na koji upozorava Lagarde ne znači da će svi krediti odmah poskupjeti. Njegov učinak ovisi o vrsti financiranja i uvjetima postojećih ugovora. No za nove projekte povećava važnost procjene koliko brzo ulaganje može početi donositi rezultate.
Prema istraživanju ESB-a, gotovo svi intenzivni korisnici umjetne inteligencije planiraju nova AI ulaganja tijekom 2026. godine, a za njih namjeravaju izdvojiti oko petine ukupnog investicijskog proračuna. Kod tih kompanija umjetna inteligencija već zauzima znatan dio planiranih ulaganja. Za ostale će odluka o širenju primjene sve više ovisiti o tome mogu li uz početnu kupnju tehnologije financirati i njezino uključivanje u svakodnevno poslovanje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
