Velika Britanija razmatra ozbiljno usporavanje jednog od najambicioznijih planova elektrifikacije automobila u Europi. Cilj prema kojem bi 80 posto novih automobila 2030. trebalo biti bez emisija mogao bi pasti čak na 50 posto. Razlog je jednostavan: prodaja električnih vozila raste, ali ne dovoljno brzo da prati regulatorne ciljeve.
Britanska vlada pokrenula je konzultacije o promjenama Zero Emission Vehicle (ZEV) mandata nakon zahtjeva automobilske industrije za ublažavanjem pravila.
Prema Reutersu, razmatraju se četiri opcije. Tri predviđaju smanjenje obveznog udjela vozila s nultom emisijom 2030., potencijalno sve do 50 posto. Četvrta bi zadržala postojeći cilj, ali proizvođačima dala veću fleksibilnost.
Britanija pritom ne odustaje od električnih automobila. Krajnji cilj ostaje da do 2035. svi novi automobili budu vozila s nultom emisijom.
Pitanje je kojom brzinom do njega doći.
Električni automobili rastu. Ciljevi još brže
Brojke dobro pokazuju problem.
Prema važećem ZEV mandatu, proizvođači su 2024. trebali ostvariti 22 posto prodaje automobila s nultom emisijom. Ove godine cilj je već 33 posto.
Tržište zaostaje.
U srpnju je prodaja potpuno električnih automobila skočila 44,5 posto, a njihov tržišni udio dosegnuo je 27,5 posto.
SMMT procjenjuje da će tijekom cijele 2026. biti prodano oko 597.000 potpuno električnih automobila. To bi značilo tržišni udio od 27,4 posto.
Dakle, gotovo šest postotnih bodova ispod regulatornog cilja.
Tržište električnih vozila raste brzo. Problem je što politika od njega traži da raste još brže.
Hibridi dobivaju novu priliku
Ako vlada ublaži mandat, najveći dobitnici mogli bi biti hibridi.
Priključni hibridi već snažno rastu. U srpnju su njihove registracije povećane 33,6 posto i dosegnule 14,9 posto tržišta. Klasični hibridi držali su dodatnih 13,2 posto.
Za proizvođače je poruka jasna: kupci prihvaćaju elektrifikaciju, ali mnogi još nisu spremni potpuno odustati od motora s unutarnjim izgaranjem.
To mijenja i ekonomsku računicu automobilske industrije.
Proizvođači mogu snižavati cijene električnih vozila, širiti ponudu i ulagati u nove modele. Ali ako potražnja ne raste dovoljno brzo, regulatorni cilj postaje dodatni trošak.
A jaz bi se mogao nastaviti.
Prema SMMT-ovoj prognozi, potpuno električni automobili trebali bi 2027. dosegnuti 32,1 posto tržišta.
Regulatorni cilj za istu godinu je 38 posto.
Ali i popuštanje ima cijenu
Automobilska industrija zato traži više fleksibilnosti. Ekološke organizacije upozoravaju na suprotan rizik.
Ako vlada ublaži ciljeve čim tržište počne zaostajati, kompanije koje ulažu milijarde u baterije, električne pogone i infrastrukturu za punjenje dobivaju poruku da se regulatorna pravila mogu promijeniti.
To može usporiti upravo ona ulaganja koja bi električne automobile trebala učiniti jeftinijima i dostupnijima.
Britanija se tako našla između dva rizika.
Prebrza tranzicija povećava pritisak na proizvođače i kupce. Prespora može smanjiti ulaganja i otežati ostvarivanje klimatskih ciljeva.
Granica između ambicije i tržišta
Britanski slučaj zato je važniji od jednog postotka prodaje električnih automobila.
Pokazuje koliko je teško političkim kalendarom odrediti brzinu tehnološke promjene.
Električni automobili već osvajaju više od četvrtine britanskog tržišta. Ali politika je računala da će kupci mijenjati navike još brže.
Sada London mora odlučiti hoće li zadržati zacrtani tempo ili ga prilagoditi tržištu.
