Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde jasno je poručila da će ekonomske posljedice sukoba s Iranom imati dugotrajan karakter, suprotno optimističnim procjenama iz Washingtona.
Kako je objavio Bloomberg, pozivajući se na izvore, Lagarde je tijekom zatvorenog video-poziva s predstavnicima zemalja G7 upozorila da razmjeri štete u energetskom sektoru već sada upućuju na dugoročan učinak.
Naglasila je da će se posljedice osjećati dugo vremena „jer je toliko toga već uništeno“, istaknuli su izvori.
Suprotstavljeni pogledi SAD-a i Europe
S druge strane, američki ministar financija Scott Bessent smatra da će tržišni poremećaji biti privremenog karaktera. On tvrdi da je globalno tržište nafte i dalje adekvatno opskrbljeno te da bi zatvoreni Hormuški tjesnac mogao uskoro ponovno biti otvoren.
Takav stav jasno odražava razliku u percepciji rizika između SAD-a i Europe, osobito u kontekstu ovisnosti europskog gospodarstva o uvozu energije.
Energetski šok i inflacija u fokusu ECB-a
ECB već sada procjenjuje da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni dosegnuti vrhunac od 6,3 posto, ponajviše zbog dugotrajnog poremećaja u opskrbi energijom i oštećenja ključne infrastrukture.
Lagarde upozorava:
“Suočavamo se sa pravim šokom – to je vjerojatno iznad onoga što možemo zamisliti u ovom trenutku” kazala je u intervjuu za The Economist.
Posebno ističe da će oporavak energetskog sustava biti spor:
“Kada je riječ o vađenju nafte, rafineriji i distribuciji, ona je upozorila da je ‘previše već oštećeno i nema načina da se obnovi za nekoliko mjeseci'”.
Rastuće napetosti između saveznika
Ovo nije prvi put da dolazi do neslaganja između europskih i američkih dužnosnika. Bloomberg podsjeća da je Lagarde ranije ove godine demonstrativno napustila govor američkog ministra trgovine Howarda Lutnicka na Svjetskom ekonomskom forumu. Smatrala je da je njegova retorika bila pretjerano kritična prema Europi.
Takvi događaji dodatno ilustriraju rastuće tenzije između dviju strana Atlantika u trenutku kada globalna ekonomija ulazi u razdoblje povećane neizvjesnosti.
G7 spreman na koordinirane mjere
Unatoč razlikama u procjenama, zemlje G7 signalizirale su spremnost na zajedničko djelovanje. U službenom priopćenju nakon sastanka istaknuto je da su spremne poduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi očuvale stabilnost energetskog tržišta i sigurnost opskrbe.
Naglašena je i važnost koordiniranih politika kako bi se ublažile posljedice sukoba na Bliskom istoku i zaštitila globalna ekonomska stabilnost.
Inflacija ponovno ubrzava
Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja ubrzanje inflacije u eurozoni. Prema podacima koje prenosi Bloomberg, inflacija je u ožujku rasla najbržim tempom još od 2022. godine.
Rast cijena energenata već se prelijeva na širi spektar dobara i usluga, što povećava pritisak na monetarnu politiku i životni standard građana.
Izgledi: dugotrajan pritisak na europsku ekonomiju
Procjene ECB-a i upozorenja Christine Lagarde ukazuju na to da Europa ulazi u razdoblje produženih ekonomskih izazova. Energetski šok, inflacija i geopolitička nestabilnost mogli bi značajno ograničiti gospodarski rast u narednim godinama.
Razlika u pristupu između SAD-a i Europe dodatno komplicira koordinaciju odgovora na krizu, dok će daljnji razvoj situacije u energetskom sektoru biti ključan za stabilnost globalnog gospodarstva.
