Danski političari odlučili su se ozbiljno pozabaviti rastućim problemom deepfake sadržaja. Tehnologija koja omogućuje stvaranje iznimno realističnih lažnih fotografija i videozapisa sve je dostupnija i moćnija. Deepfake sadržaji često se koriste za obmanu javnosti, ali i za ozbiljne zlouporabe privatnosti.
Zaštita izgleda i glasa radi sprječavanja zlouporabe
Primjeri poput fotografije Pape u bijeloj jakni ili lažne snimke uhićenja Donalda Trumpa već su obišli svijet. No, ova se tehnologija koristi i za znatno zlonamjernije svrhe. Ženska lica se digitalno montiraju na tijela porno-glumica u eksplicitnim scenama. Posljedice su razorne, čak i ako se naknadno utvrdi da je sadržaj lažan.
Jednom kad takav sadržaj dospije online, štetu je gotovo nemoguće poništiti. Napredak umjetne inteligencije dodatno pogoršava problem, jer deepfakeovi postaju sve uvjerljiviji. Upozorenja stručnjaka za internetsku sigurnost već godinama padaju na plodno tlo, ali zakonodavni okvir nije pratio razvoj tehnologije.
U Danskoj bi se to moglo promijeniti. Ministarstvo kulture priprema izmjene zakona kojima bi se izgled i glas osobe zaštitili autorskim pravima. Ideju podržavaju brojne političke stranke, a nacrt zakona uskoro ide u javnu raspravu.
Kontrola nad vlastitim digitalnim identitetom
Cilj je omogućiti pojedincima kontrolu nad vlastitim digitalnim identitetom, osobito kad se koristi bez pristanka. Novi zakon bi deepfake sadržaje jasno definirao kao digitalne imitacije nečijeg fizičkog izgleda i glasa. Ministar kulture Jakob Engel-Schmidt poručio je kako svi imaju pravo na zaštitu svog tijela i glasa.
Trenutačni zakoni ne prepoznaju generativnu umjetnu inteligenciju kao prijetnju individualnim pravima. Engel-Schmidt ističe da se ljudi ne smiju svesti na “digitalne kopije” koje se iskorištavaju bez znanja ili suglasnosti. Zakon bi obuhvatio i digitalne imitacije umjetničkih nastupa.
Po novome, građani bi mogli tražiti uklanjanje deepfake sadržaja s internetskih platformi ako su nastali bez pristanka. Platforme koje odbiju brisanje suočile bi se s ozbiljnim novčanim kaznama.
Danski ministar se nada da će ovaj model postati temelj budućeg europskog zakonodavstva. Planira iskoristiti dansko predsjedanje Europskom unijom kako bi zakon predstavio drugim članicama.
Slični zakoni mogli bi uskoro postati stvarnost i u drugim zemljama Europske unije. Zimo navodi da je danski prijedlog već potaknuo raspravu o pravnoj zaštiti digitalnog identiteta na razini cijele Unije.
S obzirom na brzinu kojom se razvijaju alati za manipulaciju, ovakve mjere mnogi smatraju nužnima. Autorska prava kao zaštita izgleda i glasa predstavljaju novi pristup borbi protiv digitalnih zlouporaba.
Ako zakon bude usvojen, Danska bi mogla postati prva zemlja koja zakonski štiti osobni identitet od deepfake tehnologije. Ovaj potez mogao bi postaviti presedan za sve ostale europske države suočene sa sličnim izazovima.
