Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, depoziti u BiH i dalje rastu brže od kredita. Na kraju listopada ove godine ukupni krediti domaćim sektorima iznosili su 28,02 milijarde KM, dok su depoziti u istom razdoblju dosegnuli 36,58 milijardi KM.
Ukupni krediti u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 226,6 milijuna KM, odnosno 0,8%. Rast kreditne aktivnosti zabilježen je kod stanovništva u iznosu od 161,2 milijuna KM (1,1%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 17,1 milijun KM (2,4%) te kod vladinih institucija za 58 milijuna KM (4,5%).
Istodobno, na mjesečnoj razini zabilježen je pad kreditne aktivnosti kod privatnih poduzeća za 8,8 milijuna KM (0,1%) te kod ostalih domaćih sektora za milijun KM (0,3%).
Dvoznamenkasti godišnji rast kreditne aktivnosti
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u listopadu 2025. godine iznosila je 10,4%, što u nominalnom iznosu predstavlja povećanje od 2,65 milijardi KM.
Na godišnjoj razini rast kredita ostvaren je kod stanovništva za 1,48 milijardi KM (11,6%), privatnih poduzeća za 777,2 milijuna KM (7,4%), vladinih institucija za 90,4 milijuna KM (7,2%), nefinancijskih javnih poduzeća za 184,1 milijun KM (33,0%) te ostalih domaćih sektora za 116,2 milijuna KM (43,0%).
S druge strane, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju listopada porasli su za 350,2 milijuna KM, odnosno jedan posto u odnosu na prethodni mjesec.
Mjesečni rast depozita zabilježen je kod stanovništva za 207,9 milijuna KM (1,1%), privatnih poduzeća za 52,7 milijuna KM (0,6%), nefinancijskih javnih poduzeća za 33,9 milijuna KM (1,7%), vladinih institucija za 44,8 milijuna KM (0,9%) te ostalih domaćih sektora za 10,9 milijuna KM (0,5%).
U strukturi depozita stanovništva najveći udio imaju transakcijski računiŽiro račun (engl. giro account) je račun preko kojeg vlas... (49,4%), koji su u odnosu na prethodni mjesec porasli za 1%. Depoziti po viđenju, s udjelom od 20,4%, također su veći za 1%, dok su oročeni depoziti, koji čine 30,2% ukupnih depozita stanovništva, porasli za 2,1%.
Godišnji rast depozita nadmašuje kredite
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u listopadu 2025. iznosila je 10,7%, što u apsolutnom iznosu predstavlja povećanje od 3,55 milijardi KM.
Najveći godišnji rast depozita zabilježen je kod stanovništva, i to za 1,98 milijardi KM (11,6%). Unutar te skupine transakcijski računi porasli su za 16,5%, depoziti po viđenju za 6,6%, a oročeni depoziti za 7,6%.
Rast depozita ostvaren je i kod privatnih poduzeća za 756,9 milijuna KM (9,7%), kod vladinih institucija za 669,6 milijuna KM (15,8%) te kod ostalih domaćih sektora za 159,4 milijuna KM (8,3%). Istodobno, depoziti nefinancijskih javnih poduzeća na godišnjoj su razini smanjeni za 18,5 milijuna KM (0,9%).
Zašto depoziti rastu brže od kredita?
Rast depozita u bankarskom sektoru rezultat je kombinacije više međusobno povezanih makroekonomskih i institucionalnih čimbenika, pišu Nezavisne u svojoj analizi.
Kod stanovništva ključni poticaj dolazi od rasta nominalnih plaća, uključujući povećanje minimalne plaće. Iako je dio tog učinka neutraliziran inflacijom, rast primanja ipak je doveo do većih raspoloživih novčanih tokova. Taj je trend dodatno ojačan stabilnim i značajnim priljevom doznaka iz inozemstva, koje predstavljaju važan izvor dohotka za kućanstva i u velikoj mjeri završavaju u bankarskom sustavu.
U uvjetima povećane neizvjesnosti i ograničenih alternativnih oblika ulaganja, stanovništvo pokazuje sklonost štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... u bankama, što dodatno potiče rast depozita.
Na strani države i javnog sektora inflatorna kretanja dovela su do nominalnog rasta javnih prihoda, ponajprije kroz poreze na potrošnju i dohodak, što se izravno odrazilo na povećanje depozita vlade i vladinih institucija.
Istodobno, važnu ulogu ima i dinamika javnog zaduživanja, budući da se sredstva prikupljena emisijom duga u početnoj fazi deponiraju u bankarskom sektoru prije njihove konačne uporabe. Time se privremeno povećava depozitna baza banaka, bez nužnog rasta realne ekonomske aktivnosti.
Zaključno, rast depozita ne odražava samo jačanje štednog potencijala gospodarstva, već i strukturne karakteristike domaćeg modela rasta, u kojem značajnu ulogu imaju transferi, fiskalni tokovi i inflatorni učinci. Sporiji rast kredita može se objasniti konzervativnom kreditnom politikom banaka.
