Depresija je vrlo često upotrebljavan pojam. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja anksioznosti. Razlikuje se od prolaznog neraspoloženja do teškog psihičkog stanja koje sprečava osobu u normalnom životnom funkcioniranju. Depresija na poslu najčešće nastaje zatrovanim međuljudskim odnosima radi kojih pati efikasnost i produktivnost cijele kompanije. Situacija može kulminirati i do sudskih sporova, što su i dodatni troškovi za kompaniju i gubitak njezine reputacije. Depresija je međutim stanje naučene bespomoćnosti, u kojem se osoba zbog ranijih loših iskustava, u novoj situaciji predaje bez prave borbe.
Depresija na radnom mjestu
Depresija podrazumijeva puno toga. Od laganog neraspoloženja, do stanja potpune bezvoljnosti. Nažalost, zna se desiti da je toliko snažna da se ne može ni izaći iz kuće. Ipak od neraspoloženja depresiju možemo razlikovati po trajanju. Neraspoloženje s vremenom isčezne. Karakteristika depresije je da traje dugo, po nekoliko mjeseci ili čak godina. Depresija, zapravo ima svoj mehanizam nastanka.
Radi se obično o reakciji na neku situaciju koja se ne može riješiti. Primjerice, na poslu se može raditi o tome da nadređeni osobi daje više posla nego što ona može obaviti. Stalno je u trkama s rokovima i ne uspijeva stići dovršiti posao na vrijeme. Osoba zbog toga pokušava nadređenom dokazati da ima više posla nego drugi, na što on primjerice, odgovara da drugi kolega ili kolegica koji bi to trebala napraviti ne mogu iz određenog razloga, pronalazi opravdanje za njih, ali ne pronalazi rješenje za osobu.
Kako nastaje depresija
Zaposlenik zaključuje da ne može ništa napraviti i postaje neraspoložena. Nakon određenog vremena izlazi iz neraspoloženja. Slijedeći puta u sličnoj situaciji, ponovo pokušava riješiti problem opet ne uspijeva i ponovo postaje loše volje, ali se opet uspijeva iz tog psihičkog stanja izvući.
Međutim nakon više puta ponavljanja slične situacije, osoba više ni ne pokušava ništa promijeniti, već se odmah predaje. Radi se o naučenoj bespomoćnosti koja je u podlozi svih depresija. Iz ranijeg lošeg iskustva naučili smo da nemamo mogućnosti išta mijenjati pa ništa ni ne pokušavamo. A nova situacija nikada nije identična prethodnoj i ako jednom nismo uspjeli, jer su možda i okolnosti bile takve ili nismo dovoljno pokušavali, ne znači da smo i drugi puta osuđeni na neuspjeh.
Simptomi
Depresiju prate psihosomatski simptomi: glavobolje, mučnine, poremećaji spavanja (osoba spava ili premalo ili previše), promijene u apetitu (osoba jede ili premalo ili previše), u tjelesnoj težini, promijene u seksualnim navikama. Osoba ponekad poseže za alkoholom i sedativima. Osjećaji koji se izmjenjuju su: ljutnja, anksioznost, zbunjenost, strah, gubitak samopoštovanja, bespomoćnosti, samookrivljavanje, sram.
Na sam posao to se očituje kao gubitak interesa za posao, kašnjenje, izostanci, odlasci na bolovanja i lošiji radni učinak. Vrlo često ne radi se samo o jednoj izoliranoj osobi. Cijela klima u tvrtki takva da uzrokuje depresivna stanja i riječ je zapravo o jednom sveopćem maltretiranju u grupi.
Kako izaći iz depresivne situacije
Uzroci depresije najčešće jesu velikim dijelom uzrokovani radnom okolinom. Treba se pozabaviti i samom našom interpretacijom u glavi cijele situacije. Možemo primjerice sami sa sobom razgovarati: Na poslu provodim osam sati. Izdržati ću, jer živim od plaće i moram zadovoljiti temeljne potrebe, pa ću to tako i shvatiti. Ukoliko je riječ o nečemu što je ipak temeljno važno za naš identitet, ukoliko je posao sve u čemu se “ogledamo”, tada je situacija malo teža. U takvim situacijama treba tražiti nešto izvan ili mijenjati radnu sredinu.
U situacije “naučene bespomoćnosti” na poslu, lakše zapadaju osobe koje imaju manjak samopoštovanja, koje se ne znaju zauzeti za sebe, suprotstaviti drugima, koje ne znaju kako reći “ne”.
Vrlo često i nije riječ o nepromjenjivoj psihičkoj strukturi neke ličnosti. Naučili smo se ponašati po automatizmu, po nekoj navici i zapravo i ne znamo kako bi se ponašali drugačije.
Izlazak iz depresivne situacije na poslu je svijest o tome, da ne znači, ako smo u jednoj situaciji bili neuspješni, da ćemo automatski biti u svakoj narednoj. S te točke tada možemo početi i djelovati, utjecati na situaciju, koja se počinje mijenjati i samom promjenom u našem stavu, preporučuje Moj posao.
Ne uvjeravajte se u vlastitu bespomoćnost – ako jednom niste uspjeli, ne znači da ste i drugi puta osuđeni na neuspjeh. Naučite reći “ne”, bez osjećaja krivnje, znajući da na to imate potpuno pravo.
Pronađite neku aktivnost, hobi, u kojem zaista uživate. Napravite reinterpretaciju situacije, promijenite stav, ili ukoliko je situacija zaista za vas neizdrživa, promijenite radnu sredinu.
