Američki dolar drži se blizu višemjesečnih najnižih razina, a razlog na prvi pogled izgleda jednostavno: američko gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je bila blaža, a tržište sve manje vjeruje da će Federalne rezerve uskoro ponovno podići kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Ali drugi dio financijskog tržišta šalje gotovo suprotnu poruku.
Dok dolar reagira na mogućnost mekšeg Feda, dugoročni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na američke obveznice rastu na razine koje nisu viđene gotovo dva desetljeća. Investitori ondje gledaju dalje od sljedeće sjednice središnje banke. Vide naftu iznad 90 dolara, geopolitički rizik, upornu inflaciju i sve skuplje američko zaduživanje.
Ta razlika možda najbolje opisuje trenutačnu nervozu na globalnim tržištima.
Tržište smanjuje oklade na rast kamata
Euro je početkom tjedna dosegnuo 1,1614 dolara, najvišu razinu u dva mjeseca. Funta se približila tromjesečnom maksimumu, dok je dolarski indeks ostao oko 99,6 bodova.
Slabiji dolar prati nagla promjena očekivanja o američkim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Vjerojatnost da će Fed povećati kamate na sastanku u rujnu pala je na oko 35 posto, s više od 50 posto prije samo tjedan dana. Trgovci više ne računaju ni da je povećanje do kraja godine sigurno.
Razlog su podaci koji sugeriraju da američko gospodarstvo gubi dio zamaha. Srpanj je donio neočekivani pad zaposlenosti, dok su slabija maloprodaja i blaža inflacija dodatno smanjili pritisak na Fed da nastavi stezati monetarnu politiku.
Ekonomisti su još oprezniji od tržišta.
Velika većina sudionika najnovije Reutersove ankete očekuje da će Fed u rujnu ostaviti kamatnu stopu na 3,50 do 3,75 posto i zadržati je na toj razini do kraja godine.
Za dolar je računica jasna. Manja vjerojatnost viših američkih kamata smanjuje dio njegove privlačnosti.
Ali onda dolaze obveznice.
Obveznice gledaju dalje od rujna
Prinos na 30-godišnju američku državnu obveznicu u utorak je dosegnuo oko 5,33 posto, najvišu razinu od 2007. godine. Desetogodišnji prinos također se kreće na povišenim razinama.
Na prvi pogled to djeluje kontradiktorno.
Ako investitori očekuju manje podizanja kamata, zašto dugoročni prinosi rastu?
Zato što kratki i dugi kraj tržišta ne određuju iste stvari.
Očekivanja o Fedu snažno utječu na kratkoročne prinose. Kod obveznica s dospijećem za deset, dvadeset ili trideset godina investitori moraju procijeniti i koliko će inflacija trajati, koliko će se država zaduživati i koliku premiju žele za držanje tog duga desetljećima.
A trenutačno razloga za oprez ne nedostaje.
Nafta ponovno komplicira računicu
Brent se u utorak vratio iznad 91 dolar po barelu dok su se smanjivale nade u trajnije smirivanje američko-iranskog sukoba.
Promet kroz Hormuški tjesnac ostaje snažno ograničen, što dodatno povećava strah od poremećaja globalne opskrbe energijom.
Za središnje banke problem nije samo današnja cijena nafte.
Ako skupa energija potraje, prelijeva se na transport, proizvodnju i cijene robe. Time može ponovno pojačati inflacijske pritiske upravo u trenutku kada tržište zaključuje da Fed možda neće morati dodatno dizati kamate.
Tu nastaje raskorak.
Valutno tržište gleda slabije američko gospodarstvo. Obvezničko tržište gleda rizik da inflacija još nije završena priča.
I jedno i drugo može istodobno biti točno.
Fed nema mnogo prostora za pogrešku
Najnovija Reutersova anketa pokazuje zašto.
Ekonomisti očekuju da će inflacija u SAD-u tijekom 2026. u prosjeku iznositi oko 3,5 posto, a prema ciljanoj stopi od dva posto mogla bi se vraćati još godinama.
To Fed stavlja u nezgodnu poziciju.
Novi rast kamata mogao bi dodatno pritisnuti gospodarstvo koje već pokazuje znakove slabljenja. Predugo zadržavanje sadašnjih kamata, uz novu rundu rasta cijena energije, moglo bi ostaviti inflaciju iznad cilja dulje nego što bi središnja banka željela.
Zato blaži inflacijski podatak nije isto što i pobjeda nad inflacijom.
Posebno ne kada je Brent ponovno iznad 90 dolara.
Japan ide u suprotnom smjeru
Dok tržište smanjuje očekivanja povećanja kamata u SAD-u, Japan ide u drugom smjeru.
Bank of Japan mogao bi ponovno povećati kamate već u rujnu, dok se jen ponovno približava razini od 160 za dolar. Tržište trenutno daje znatno veće izglede rujanskom potezu nego prije zajedničke intervencije krajem srpnja.
To je posebno zanimljivo nakon nedavne američko-japanske intervencije kojom se pokušao zaustaviti pad jena.
Različiti smjerovi Feda i Bank of Japana dodatno pokazuju koliko se monetarna politika velikih gospodarstava počela razilaziti.
Nije sve u Fedu
Visoki dugoročni prinosi imaju još jedan izvor pritiska: američke javne financije.
Investitori moraju apsorbirati velike količine državnog duga, a nedavne aukcije američkog Ministarstva financija pokazale su koliko visoke prinose tržište traži za dugoročno financiranje Washingtona.
Pritisak dodatno povećava snažno zaduživanje velikih tehnoloških kompanija povezano s ulaganjima u AI infrastrukturu.
Zbog toga rast prinosa ne treba automatski čitati kao očekivanje da će Fed podizati kamate.
Dio poruke tržišta jednostavno glasi: držanje dugoročnog duga postalo je skuplje.
Dva tržišta, dvije vremenske perspektive
Današnje kretanje dolara i obveznica zato nije nužno kontradikcija.
Dolar reagira na ono što bi Fed mogao napraviti u rujnu i do kraja godine. Dugoročne obveznice pokušavaju procijeniti kako će izgledati inflacija, energija i američke javne financije godinama unaprijed.
Za investitore je upravo taj raskorak važan.
Ako se američko gospodarstvo nastavi hladiti, a nafta stabilizira, tržište bi moglo biti u pravu što smanjuje očekivanja novih povećanja kamata.
Ako energija ponovno pogura inflaciju, dugoročne obveznice možda već šalju upozorenje koje valutno tržište zasad ignorira.
Dolar trenutno vjeruje da Fed može stati. ObvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... poručuju da razlog za oprez još nije nestao.
