Europa ima vlastitu valutu, središnju banku i jedno od najvećih tržišta na svijetu. Ali kada Europljanin izvadi karticu i plati kavu, hotel ili novu košulju, velika je vjerojatnost da ključni dio te transakcije ovisi o infrastrukturi koja nije europska.
Godinama to nije izgledalo kao problem. Visa i Mastercard nudili su brzinu, sigurnost i globalnu prihvaćenost.
Danas se računica mijenja.
U svijetu u kojem se sankcije, tehnologija i trgovina sve češće koriste kao instrument političkog pritiska, platna infrastruktura postala je pitanje ekonomske sigurnosti.
Europa ima valutu, ali nema zajednički platni sustav
Brojke pokazuju razmjere ovisnosti.
Prema podacima Europske središnje banke, međunarodne kartične sheme obrađivale su oko 61 posto kartičnih plaćanja u eurozoni. Trinaest od 20 država eurozone nema vlastitu nacionalnu kartičnu shemu i oslanja se na međunarodne sustave.
To ne znači da Visa i Mastercard mogu jednostavno „ugasiti“ europska plaćanja. Ali znači da važan dio svakodnevnog funkcioniranja europskog gospodarstva ovisi o kompanijama izvan EU-a.
Geopolitičke napetosti pokazale su zašto je to važno.
Nakon što su Visa i Mastercard obustavili poslovanje u Rusiji, domaće kartične transakcije ruskih banaka nastavile su funkcionirati zahvaljujući lokalnoj platnoj infrastrukturi.
Europa sada želi vlastitu sigurnosnu mrežu.
Digitalni euro je samo jedan dio odgovora
Najambiciozniji javni odgovor dolazi iz Europske središnje banke.
Digitalni euro zamišljen je kao elektronički oblik javnog novca. Ne bi zamijenio gotovinu, nego bi je nadopunio. Njime bi se moglo plaćati u trgovinama i na internetu te slati novac drugim ljudima.
Projekt je sada ušao u ključnu fazu.
ECB je već odabrao 36 pružatelja platnih usluga za pilot digitalnog eura, koji bi trebao početi u drugoj polovici 2027. i trajati godinu dana. Među sudionicima su banke, fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... kompanije i veliki pružatelji platnih usluga, koji će testirati kako bi digitalni euro mogao funkcionirati u svakodnevnim plaćanjima.
Ako potrebni europski propisi budu doneseni tijekom 2026., ECB želi biti spreman za potencijalno prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029. godine. Konačna odluka o njegovu izdavanju još nije donesena.
No čekati 2029. nije jedina opcija.
Privatni sektor već povezuje Europu
Europa već ima niz uspješnih domaćih platnih rješenja.
Španjolska ima Bizum, Italija Bancomat, Portugal MB WAY, nordijske zemlje Vipps MobilePay, dok European Payments Initiative razvija Wero.
Njihova slabost nije nužno tehnologija. Problem su granice.
Sada ih se pokušava povezati.
Bancomat, Bizum, MB WAY, Vipps MobilePay i EPI dogovorili su razvoj interoperabilnosti. Cilj je omogućiti korisnicima da u drugim europskim državama plaćaju aplikacijama koje već koriste.
I to više nije samo ideja.
U travnju su Bancomat, Wero i MB WAY uspješno demonstrirali prekogranična plaćanja između svojih sustava.
Drugim riječima, Europa pokušava napraviti ono što joj danas nedostaje: platnu mrežu koja ne prestaje funkcionirati kada korisnik prijeđe državnu granicu.
Brazil pokazuje koliko se brzo tržište može promijeniti
Da dominacija kartica nije nepromjenjiva pokazuje Brazil.
Njegova središnja banka pokrenula je PIX tek 2020. godine.
Pet godina poslije, PIX je činio 54,7 posto svih platnih transakcija u Brazilu prema njihovu broju. Samo u drugoj polovici 2025. preko sustava je provedeno 42,9 milijardi transakcija. Kartice su zajedno činile 30,4 posto.
PIX je korisnicima ponudio jednostavnu stvar: trenutačan prijenos novca uz vrlo niske troškove.
Rezultat je važna lekcija za Europu.
Navike u plaćanju mogu se promijeniti vrlo brzo ako alternativa postane jednostavnija, jeftinija i dovoljno široko prihvaćena.
Nije cilj izbaciti Visu i Mastercard
Europa ne mora potpuno zamijeniti međunarodne kartične mreže.
One nude globalnu prihvaćenost koju europski sustavi još nemaju.
Ali postoji velika razlika između korištenja globalne mreže zato što je najbolji izbor i korištenja zato što nema dovoljno snažne alternative.
Upravo zato digitalni euro, Wero i povezivanje nacionalnih sustava treba gledati kao dijelove iste priče.
Europa već ima zajedničku valutu. Sada pokušava izgraditi europski platni sustav dovoljno snažan da Visa i Mastercard budu izbor, a ne nužnost.
