Oglašavanje je staro koliko i trgovina. Mijenjali su se mediji, tehnologije i navike potrošača, ali jedno je ostalo isto – kompanije su uvijek bile spremne platiti kako bi privukle pažnju kupaca. Danas se ta industrija nalazi pred novom prekretnicom. Umjetna inteligencija mijenja način na koji ljudi pretražuju internet, konzumiraju sadržaj i donose odluke o kupnji. Istodobno otvara i potpuno nove izvore prihoda za tehnološke kompanije, marketinške agencije i vlasnike oglasnog prostora.
Oglašavanje više nije samo marketing – već globalni stroj za novac
Tijekom proteklih stotinu godina potrošnja na oglašavanje uglavnom je pratila rast svjetskog gospodarstva. Prema podacima koje prenosi britanski Investors’ Chronicle, globalno tržište oglašavanja posljednjih se desetljeća povećalo s približno 0,3 posto svjetskog BDP-a na oko 0,8 posto, uz mogućnost približavanja granici od jedan posto.
Najveći pobjednici digitalizacije postali su Alphabet, Meta, Amazon i ByteDance, koji zajedno kontroliraju ogroman dio globalnog digitalnog oglašavanja.
Posebno je zanimljiv Google. Rast generativne umjetne inteligencije u početku se promatrao kao potencijalna prijetnja njegovu tradicionalnom modelu internetskog pretraživanja. Međutim, AI se sve više pretvara u novu platformu za oglašavanje.
Procjene spomenute u članku govore kako bi prihod od oglašavanja na generativnim AI platformama poput ChatGPT-a mogao dosegnuti 5,1 milijardu dolara u 2026. godini, što bi predstavljalo rast od čak 400 posto u odnosu na prethodnu godinu.
AI ne ukida oglašavanje – mijenja mjesto na kojem vidimo oglase
Najveća promjena mogla bi se dogoditi u načinu na koji korisnici dolaze do informacija. Umjesto deset poveznica na Googleu, korisnik sve češće očekuje jedan konkretan odgovor AI asistenta. U budućnosti će dio aktivnosti obavljati sami AI agenti – od pronalaženja proizvoda do ispunjavanja formulara ili usporedbe ponuda. To stvara paradoks: broj digitalnih interakcija može rasti, dok se broj stvarnih ljudskih pogleda na oglase smanjuje.
Upravo zato ponovno raste zanimanje za jedan od najstarijih oblika marketinga – out-of-home oglašavanje, odnosno billboarde, reklamne površine u gradovima, podzemnim željeznicama, zračnim lukama i drugim frekventnim lokacijama. Fizički oglas ima jednu važnu prednost: teško ga je preskočiti algoritmom.
Kompanije poput britanskog Global Media i francuskog JCDecaux-a zato ponovno postaju zanimljive investitorima. JCDecaux danas drži približno 12 posto globalnog tržišta vanjskog oglašavanja, a značajan dio prihoda ostvaruje upravo kroz oglašavanje u javnom prijevozu i na frekventnim urbanim lokacijama.
Marketinške agencije moraju dokazati da još uvijek trebaju postojati
Veliku transformaciju prolaze i tradicionalne marketinške grupacije poput Publicis-a, WPP-a, Havasa, Omnicoma i Dentsua.
Njihov problem više nije samo konkurencija drugih agencija. AI omogućava kompanijama da dio kreativnog sadržaja, analitike i upravljanja kampanjama obavljaju same. Zato se najuspješnije agencije ubrzano pretvaraju u tehnološko-podatkovne kompanije.
Kompanije koje investiraju u podatke, identitet korisnika i AI alate, te pokuša zadržati relevantnost u svijetu u kojem klasična kreativna agencija više nije dovoljna najlakše će se prilagoditi.
Nova era marketinga tek počinje
Zanimljivo je da umjetna inteligencija zasad nije smanjila globalnu potrošnju na oglašavanje. Naprotiv – otvara nove kategorije oglasnog prostora. Uz Google, Metu i Amazon, rast bilježe YouTube, Pinterest i druge platforme koje uspijevaju povezati sadržaj, podatke o korisnicima i konkretne odluke o kupnji.
Za industriju je poruka vrlo jasna: nije pitanje hoće li se marketing promijeniti, nego koliko brzo će kompanije prilagoditi način na koji dolaze do svojih kupaca. U svijetu u kojem algoritam može napisati oglas, kreirati fotografiju i odabrati ciljnu skupinu, najveća vrijednost ponovno postaje ono čega je najmanje – stvarna ljudska pažnja.
Izvor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
