Gospodarski rast eurozone početkom godine ponovno je pokazao koliko europska ekonomija ostaje krhka unatoč smirivanju inflacije i stabilizaciji energetskog tržišta. Prema podacima Eurostata, bruto domaći proizvod eurozone u prvom kvartalu porastao je tek 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 0,8 posto.
Europska unija ostvarila je nešto bolji rezultat s kvartalnim rastom od 0,2 posto i godišnjim od jedan posto. Ipak, Europa i dalje značajno zaostaje za Sjedinjenim Državama, čije je gospodarstvo u istom razdoblju raslo 2,7 posto na godišnjoj razini.
Brojke potvrđuju ono što ekonomisti već mjesecima upozoravaju — europski rast postaje sve neujednačeniji. Dok najveće ekonomije eurozone gube momentum, pojedine manje članice uspijevaju održati znatno snažniji tempo.
Cipar raste najbrže, ali uz rastuće rizike
Prema analizi koju prenosi Euronews, Cipar je trenutno najbrže rastuće gospodarstvo Europske unije među zemljama za koje su dostupni podaci za prvo tromjesečje. Ciparski BDP porastao je tri posto na godišnjoj razini.
No iza snažnog rasta pojavljuju se prvi znakovi pritiska. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je ubrzala s 0,9 posto u veljači na tri posto u travnju, a najveći rizik dolazi iz turizma, sektora koji čini oko 14 posto ciparskog gospodarstva.
Dodatni udar stigao je nakon iranskih napada dronovima na britanske vojne baze na otoku. Prema podacima FocusEconomicsa, turistički dolasci u ožujku pali su za 30 posto, što predstavlja prvo ozbiljnije smanjenje od 2021. godine.
To pokazuje koliko su manje otvorene ekonomije i dalje osjetljive na geopolitičke događaje, čak i kada ostvaruju iznadprosječan rast.
Bugarska želi dokazati da euro može ubrzati razvoj
Odmah iza Cipra nalazi se Bugarska s godišnjim rastom od 2,9 posto. Taj podatak dobiva dodatnu težinu jer je zemlja početkom 2026. postala 21. članica europodručja.
Ulazak u eurozonu Sofija vidi kao strateški korak prema dugoročnom približavanju razvijenijim europskim gospodarstvima. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde opisala je uvođenje eura kao prirodan završetak procesa ekonomske konvergencije.
Ipak, dio ekonomista upozorava da sama promjena valute neće automatski riješiti strukturne slabosti gospodarstva. Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva još je ranije upozorila da bi Bugarska mogla značajno povećati životni standard samo uz paralelne fiskalne i strukturne reforme.
Španjolska postaje najveće pozitivno iznenađenje eurozone
Najveće iznenađenje među velikim europskim gospodarstvima i dalje ostaje Španjolska. Tamošnje gospodarstvo poraslo je 2,7 posto na godišnjoj razini, gotovo identično tempu rasta američkog gospodarstva.
Za razliku od Njemačke, Francuske i Italije, koje i dalje bilježe skroman rast, Španjolska trenutno profitira od snažne domaće potrošnje i investicija.
Potrošnja kućanstava porasla je 3,2 posto, dok su bruto investicije u kapital skočile 5,8 posto. Upravo domaća potražnja postala je glavni motor španjolskog gospodarstva i pridonijela rastu BDP-a s čak 3,4 postotna boda.
Istodobno, vanjska potražnja djelovala je negativno jer je rast uvoza nadmašio izvoz.
Europa ulazi u razdoblje ekonomskog raslojavanja
Najnoviji podaci pokazuju da Europa sve manje funkcionira kao jedinstven gospodarski blok jednakog ritma rasta. Razlike između država postaju sve izraženije.
Dok Njemačka i dio velikih ekonomija pokušavaju izbjeći dugotrajnu stagnaciju, manje i fleksibilnije ekonomije uspijevaju pronaći nove izvore rasta kroz turizam, domaću potrošnju ili investicije.
To istodobno otvara i novo pitanje za Europsku središnju banku. Monetarna politika koja odgovara usporenim ekonomijama možda neće odgovarati državama koje još uvijek bilježe snažan rast i rastuće inflacijske pritiske.
Upravo zato gospodarski rast eurozone danas više nije samo pitanje ukupnog prosjeka. Sve više postaje pokazatelj dubokih strukturnih razlika između europskih gospodarstava i njihove sposobnosti prilagodbe novim ekonomskim uvjetima.
