Oko 28 posto zaposlenih u Bosni i Hercegovini radi u zanimanjima čiji su zadaci u određenoj mjeri izloženi generativnoj umjetnoj inteligenciji. AI i poslovi već se preklapaju na značajnom dijelu domaćeg tržišta rada, a devet posto zaposlenih nalazi se u kategoriji najveće izloženosti.
To nije prognoza otkaza. Pokazuje gdje AI već može preuzeti dio posla koji danas obavljaju ljudi.
Problem za BiH nalazi se na drugoj strani iste računice. Zemlja ima AI Preparedness Index od 0,42, jedan od najnižih među gospodarstvima Europe i središnje Azije koje uspoređuje Svjetska banka. Promjenu tržišta rada zato možemo osjetiti prije nego što naučimo AI pretvarati u veću produktivnost.
Manja izloženost AI-u nije nužno prednost
World Development Report 2026 Svjetske banke procjenjuje da je u zemljama s visokim prihodima 14,2 posto postojećih poslova izloženo riziku automatizacije generativnim AI-em. U zemljama s niskim i srednjim prihodima udio je 4,5 posto.
Razlog dijelom leži u strukturi zaposlenosti. Bogatija gospodarstva imaju više ljudi koji rade s tekstom, podacima, dokumentima i kodom, odnosno zadacima koje generativni AI može preuzeti ili ubrzati.
No potencijal za veću produktivnost mnogo je ravnomjernije raspoređen. Svjetska banka procjenjuje da bi AI mogao znatno povećati produktivnost na 16,2 posto poslova u zemljama u razvoju, nasuprot 18,7 posto u visokodohodovnim gospodarstvima.
AI i poslovi u BiH: izloženost postoji, spremnost zaostaje
Prema regionalnoj analizi Svjetske banke, 56 posto zaposlenih u BiH radi u zanimanjima koja nisu izložena generativnom AI-u, dok je kod dodatnih 16 posto izloženost minimalna. Preostalih približno 28 posto nalazi se u četiri kategorije veće izloženosti, a devet posto u najvišoj.
Izloženost pritom znači da AI može obaviti dio zadataka unutar zanimanja. Ne znači da će 28 posto radnih mjesta nestati.
Istodobno, BiH na AI Preparedness Indexu ima rezultat 0,42. Hrvatska je na 0,58, Srbija na 0,53, a Crna Gora na 0,50. Dio domaćih radnih mjesta dovoljno je digitaliziran da ih AI može mijenjati, dok sposobnost gospodarstva da iz iste tehnologije izvuče produktivnost zaostaje.
Kompanije u BiH već ubrzavaju
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, umjetnu inteligenciju 2024. koristilo je 6,4 posto poduzeća s najmanje deset zaposlenih. U 2025. udio je porastao na 10,8 posto.
Među velikim kompanijama AI je 2025. koristilo 18,6 posto, a među malima 10,4 posto.
Brzina rasta pokazuje koliko brzo AI ulazi u poslovanje. Mnogo manje znamo koliko kompanija zbog njega mijenja cijele procese, a koliko se tehnologija koristi za pojedinačne zadatke.
Na Financa.ba već smo pisali o tome zašto umjetna inteligencija još nije promijenila poslovanje onako kako se očekivalo. Brže napisano izvješće štedi vrijeme zaposleniku. Tek promjena načina rada pokazuje može li se ta ušteda pretvoriti u rezultat kompanije.
AI ne mora dati otkaz. Dovoljno je da kompanija ne zaposli juniora
Zajedničko istraživanje ILO-a i Svjetske banke upozorava na mogućnost takozvanog „white-collar bypassa“: u zemljama u razvoju dio uredskih poslova koji su desetljećima bili ulaz u stabilnije i bolje plaćene karijere možda se više neće razvijati u istom opsegu.
AI zato ne mora dovesti do otkaza da bi utjecao na zaposlenost. Ako kompaniji za isti obujam posla ubuduće trebaju dva juniora umjesto tri, treća osoba neće završiti u statistici otpuštenih. Radno mjesto jednostavno neće biti otvoreno.
To je posebno važno za administraciju, računovodstvenu i korisničku podršku te dio početnih analitičkih poslova. Na tim pozicijama ljudi stječu iskustvo potrebno za složenije uloge.
Generativni AI pritom ne pogađa prvenstveno slabije obrazovane. Regionalna analiza Svjetske banke pokazuje da je izloženo manje od sedam posto zaposlenih s nižom razinom obrazovanja, oko 23 posto sa srednjim te gotovo trećina visokoobrazovanih.
Obrazovaniji zaposlenici češće rade upravo s tekstom, podacima, dokumentima, analizama i kodom.
Prije rezanja ljudi, pogledajte što AI zapravo preuzima
Za kompaniju nije dovoljno izračunati koliko je sati AI uštedio.
Ako može pripremiti prvi nacrt analize, obraditi standardni upit kupca ili napraviti osnovnu provjeru dokumentacije, nestao je dio zadataka. Nije nužno nestala potreba za analitičarem, agentom ili računovođom.
Pitanje je što zaposlenik može preuzeti nakon što mu AI oslobodi dio vremena.
Kod juniorskih pozicija računica mora biti duža. Ako kompanija odluči da joj zbog AI-a treba manje početnih zaposlenika, mora znati odakle će za pet ili deset godina doći ljudi za seniorske pozicije. Kratkoročna ušteda može završiti skupljim zapošljavanjem iskusnih stručnjaka izvana.
Zato prije odluke o smanjenju broja ljudi vrijedi postaviti jedno pitanje:
Koji zadatak više ne trebamo, a koje znanje i iskustvo još uvijek moramo izgraditi unutar kompanije?
ILO i Svjetska banka upozoravaju da zemlje u razvoju mogu osjetiti poremećaj prije punog produktivnosnog dobitka od AI-a.
Današnji junior kojeg zbog AI-a više ne zaposle trebao je za nekoliko godina biti njihov iskusni računovođa, analitičar, programer ili voditelj tima.
Trošak tog radnog mjesta lako je izračunati. Trošak karijere koja nikada nije počela vidjet će se mnogo kasnije.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
