“Razgledavajući lokaciju na kojoj će se graditi tvornica (u proljeće 1973.) svi su s fotografije znali da će biti velika. Mnogi nisu mogli ni slutiti kakve će joj i kolike biti mogućnosti. I osobno mi je bilo teško povjerovati da će joj program biti aktualan i u sljedećih 50 godina. Kad je počela s proizvodnjom (u veljači 1975.), bio sam siguran da hoće i mnogo više godina, da joj proizvodni program nikada neće prestati biti aktualan“.
“Prvih dana od odabira lokacije, a prije toga i nastanka ideje da se u Širokom Brijegu krene s izgradnjom današnjeg giganta Feala, koji je bio samo logičan nastavak planova kompanija Aluminij i Soko”, prisjetio se akademik Frano Ljubić, prvi direktor širokobriješke kompanije. Kasnije nakon rata i profesor te rektor Sveučilišta u Mostaru. Pogone je gradio Soko, koji je u to vrijeme u vojnom i civilnom sektoru imao po nekoliko radnih organizacija, u kojima je u više tvornica (OOUR) imao oko 10.000 djelatnika i gradio desetak tvornica u svim općinama u Hercegovini i jednu u Brčkom.
Uloga Džemala Bijedića
– Zasluge za to imaju mnogi. Siguran sam da su važnu ulogu imali političari Branko Mikulić, Džemal Bijedić i Vaso Gačić. U Sokolu generalni direktor general Ivan Sert, Ibrahim Hadžiosmanović Braca, Drago Dedić, Miloš Brčić, Marko Jukić i mnogi drugi – ističe Ljubić. On kaže kako ga je osobno zanimalo tko je bio idejni začetnik za izgradnju Feala, no da to nikada nije uspio saznati. – Nitko mi nije rekao da je ideja bila njegova, neki su govorili da je Sertova, a on mi je odgovorio da ih je bilo više. Kad su ga smijenili, bilo je govora da je to i zbog Feala, što je “u tom mjestu” (podrazumijevalo se ustaškom) odabrao najbolji program i u tvornicu uložio više nego u tvornice u drugih pet općina zajedno – ističe.
Bilo je jako hrabro, dapače odvažno “dekriminalizirati” i skinuti anatemu sa zapadne Hercegovine. Koju su joj nametnule komunističke vlasti. Ljubić navodi kako su na odabiru lokacije gdje će se graditi pogoni te nakon kasnijeg pokretanja bili brojni uglednici toga vremena – Remzija Čevro, Vlado Šoljić, senjor Matiolo, Krešo Buntić, Dušan Savić, Frano Ljubić, Vlado Topić, Žarko Salavarda, Jozo Musa, Džemal Bijedić i Vlado Tomić. – Čak je i Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV), što je pandan Vladi, došao na otvaranje pogona.
Feal – početak proizvodnje
Feal je od početka proizvodio aluminijske profile (kapacitet je bio 2500 tona, a proizvodilo se manje), aluminijske otvore i panel te u onom sustavu poslovao kao i većina drugih kompanija. Jedina je tvornica koja je ostala “živa” od svih Sokolovih tvornica. Ali se i razlikovala od njih jer je od samog starta počela raditi i za strano tržište, odnosno izvoziti – kaže Ljubić. Dodaje kako pravi procvat i respektabilnu reputaciju Feal stječe kad ga je preuzeo pokojni Jozo Bogdan. Od kompanije je stvorio najvećeg proizvođača aluminijskih profila i drugih proizvoda od aluminija koji se ugrađuju u objekte na svim kontinentima. Od građevinskih sustava, aluminijskih komponenti za prijevozna sredstva, solarne energije, infrastrukture i elektronike. Jedna je to od rijetkih kompanija koje su nastale u vremenu komunizma. Te nakon tranzicije postale još jače. Dapače, više je kao iznimka koja potvrđuje pravilo o procesu privatizacije.
Feal danas
Danas je tvrtka Feal iz Širokog Brijega prvi, ali i najveći proizvođač aluminijskih profila na bh. tržištu. Specijaliziran je za projektiranje aluminijskih sustava i daljnju preradu aluminija od same ideje do finalnog proizvoda u graditeljstvu i industriji. U okviru poslovanja vezanog uz segment industrijskih profila Feal je fokusiran na oblasti automobilske, kamionske i željezničke industrije te brodogradnje i elektroindustrije. Proizvodni kapaciteti tvrtke Feal stalno se proširuju.
Izvoz 80 posto
Proizvodni kapaciteti iznose 88.000 tona aluminija godišnje, koje obrade u svojim pogonima s pet preša. U tijeku su radovi, a bit će okončani ove godine, na otvaranju dviju novih preša u Širokom Brijegu i Karlovcu. Kao i otvaranju novog proizvodnog pogona u Ljubuškom. Tako će se kapaciteti tijekom 2023. godine proširiti pokretanjem dviju novih preša, što će dovesti do povećanja godišnjeg kapaciteta do 27.000 tona.
Uz to, pokreće se jedan novi pogon za elektrostatsko bojenje. Kao i još jedan novi pogon za strojnu obradu na 4500 četvornih metara. Ali i još jedna nova linija za spajanje profila s termičkim mostom. Pa ipak, u Fealu kao najveću vrijednost ističu svojih 750 zaposlenika koji jamče napredak poslovanja i ostvarivanje boljih rezultata.
Ova je kompanija u još nečemu na vrhu ljestvice. Već dugi niz godina Feal je jedan od najvećih bh. izvoznika. Na inozemna tržišta plasira više od 80% svojih proizvoda. Surađuje s gospodarskom elitom, svjetski prepoznatim tvrtkama, kao što su Schmitz Cargobull, Bombardier, Deutsche Bahn, Siemens, Lindner, Raico…
Izvor: večernji list
