Francuski proizvodni sektor okončao je pad koji je trajao dvije i pol godine, nudeći tračak nade za drugu najveću ekonomiju eurozone dok se suočava s novim valom političkih previranja.
Indeks menadžera nabave u industriji (PMI) kompanije S&P Global porastao je u kolovozu na 50,4 s 48,2 u srpnju, čime je po prvi put od siječnja 2023. prešao granicu od 50 koja razdvaja rast od kontrakcije.
Podaci iz istraživanja pokazali su rast u segmentima potrošačke i intermedijarne robe, uz neočekivani porast zaposlenosti.
Da bi se napredak održao, morat će se prevladati prepreke koje nadilaze nestabilnu vladu, uključujući više američke carine definirane nedavnim sporazumom između Europske unije i američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Bloomberg u svojoj analizi.
„Faza kontrakcije u francuskoj proizvodnji sada izgleda da je završena“, izjavio je u ponedjeljak ekonomist Jonas Feldhusen iz Hamburg Commercial Bank. „Ipak, situacija ostaje krhka zbog brojnih izazova kao što su carine i intenzivna međunarodna konkurencija.“
Industrija se izdvaja kao svijetla točka francuske ekonomije, koja inače pati od slabe domaće potražnje i slabih investicija. Najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji pokazali su u lipnju najveći rast u posljednjih pet godina, predvođen proizvodnjom transportne opreme uslijed popuštanja problema u lancima opskrbe.
Nastavak relativne snage
Mjesečno istraživanje poslovnih lidera koje provodi Banque de France ukazuje da se relativna snaga nastavila, budući da su industrijske firme u srpnju prijavile „značajan porast“ aktivnosti i predvidjele daljnji rast u kolovozu. Središnja banka također navodi bolje uvjete opskrbe u industriji, posebno u segmentu transportnih materijala i opreme, piše Biznis.
Ipak, šira ekonomska perspektiva ostaje neizvjesna, jer je vlada ponovno na rubu kolapsa zbog planova da se obuzda rastući javni dug. Izvršni direktori izrazili su zabrinutost da bi eventualna promjena administracije u Parizu mogla povećati porezno opterećenje.
Korporativne investicije posrću otkako je predsjednik Emmanuel Macron raspisao izvanredne izbore u lipnju prošle godine. U najnovijem kvartalu za koji postoje podaci, pale su za 0,2 posto.
Mjere poslovnog i potrošačkog povjerenja također su ostale ispod dugoročnih prosjeka još od izvanrednog glasanja. Budući da postoji mogućnost da se aktualni premijer François Bayrou suoči s izglasavanjem nepovjerenja 8. rujna, oporbene stranke pozivaju Macrona da raspusti nove izbore umjesto da samo imenuje njegovu zamjenu.
