Cijena zlata mogla bi narasti na gotovo 5000 dolara po unci ako politički pritisci Donalda Trumpa oslabe neovisnost američke središnje banke, procjenjuje Goldman Sachs.
Ove je godine zlato skočilo 35 posto, na više od 3500 dolara po unci, što ga čini jednom od najuspješnijih svjetskih imovina. Ulagači i središnje banke okreću se plemenitom metalu tražeći zaštitu od političke neizvjesnosti i rastućih briga oko duga, dok su tradicionalna utočišta poput dolara i državnih obveznica izgubila dio svoje privlačnosti.
Najnoviji priljevi u zlato potaknuti su strahom da bi američka administracija mogla ugroziti neovisnost Feda. Investitori se pribojavaju da bi politizirana središnja banka bila sklonija agresivnijem snižavanju kamatnih stopa, što bi potaknulo inflaciju i oslabilo tržište državnih obveznica.
Trumpov pokušaj smjene guvernerke Feda Lise Cook, koji se ovaj tjedan osporava na sudu, dodatno je zaoštrio njegov sukob s institucijom.
„Scenarij u kojem je neovisnost Feda narušena vjerojatno bi doveo do veće inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., pada cijena dionica i dugoročnih obveznica te erozije statusa dolara kao globalne rezervne valute“, izjavio je Daan Struyven, suvoditelj istraživanja globalnih roba u Goldman Sachsu.
Prema osnovnom scenariju Goldman Sachsa, cijena zlata trebala bi dosegnuti 4000 dolara po unci do sredine 2026. godine. No Struyven upozorava da bi veliko povlačenje privatnih investitora iz imovine denominirane u dolarima, poput američkih državnih obveznica, moglo pogurati cijenu još više.
„Ako bi se samo 1 posto privatnog tržišta američkih obveznica preusmjerilo u zlato, cijena bi porasla na gotovo 5000 dolara po unci“, procjenjuje Struyven.
Dodatno, Arun Sai, upravitelj portfelja u Pictet Asset Managementu, naglašava: „Dvostruko smo preopterećeni zlatom.“ Sai je dodao da je razmišljao o smanjenju izloženosti zlatu, no Trumpovi napadi na Fed promijenili su njegovu strategiju.
