Industrijska aktivnost eurozone nastavila je rasti i u svibnju, ali sve više pokazuje znakove usporavanja pod pritiskom skuplje energije, viših cijena sirovina i novih poremećaja u opskrbi povezanih s ratom na Bliskom istoku.
Najnoviji podaci S&P Globala pokazuju da je PMI indeks industrije eurozone u svibnju pao na 51,6 bodova, nakon 52,2 boda u travnju. Iako vrijednosti iznad 50 bodova i dalje signaliziraju rast aktivnosti, tržište sada mnogo više zabrinjava dinamika iza tih brojki.
Jer problem više nije samo usporavanje industrije.
Problem je što se europska ekonomija ponovno suočava s kombinacijom slabije potražnje i rasta troškova, odnosno scenarijem koji centralne banke najviše žele izbjeći.
Europa ponovno ulazi u zonu inflacijskog pritiska
Glavni ekonomist za poslovna istraživanja u S&P-u Chris Williamson upozorio je da europske tvornice već osjećaju posljedice skuplje energije i poremećaja u opskrbi iz regije Perzijskog zaljeva.
Istodobno su kompanije zabilježile:
- stagnaciju novih narudžbi
- slabiju inozemnu potražnju
- rast cijena sirovina
- najjače povećanje troškova poslovanja u posljednje četiri godine
To stvara ozbiljan problem za europsku ekonomiju.
Kompanije su prisiljene dio viših troškova prebacivati na kupce kroz više prodajne cijene, što povećava rizik novog vala inflacije upravo u trenutku kada su tržišta očekivala postupnu stabilizaciju cijena.
Drugim riječima, europska industrija ponovno ulazi u fazu u kojoj rast troškova počinje gušiti potražnju.
Tvrtke su požurile puniti zalihe prije novih poremećaja
Travanj je donio snažan rast industrijske aktivnosti jer su kompanije ubrzano povećavale zalihe kako bi osigurale opskrbu u slučaju daljnjih problema na Bliskom istoku.
Međutim, taj efekt sada slabi.
Potražnja za industrijskim dobrima eurozone u svibnju je stagnirala, dok je inozemna potražnja dodatno oslabila.
To pokazuje koliko je europski industrijski sektor postao osjetljiv na geopolitičke šokove i cijene energije.
Posebno zabrinjava činjenica da tržište više ne reagira samo na stvarne poremećaje nego i na očekivanje mogućih problema u opskrbi.
Kompanije zato gomilaju zalihe ranije, povećavaju sigurnosne troškove i agresivnije osiguravaju dobavne lance, što dodatno podiže troškove poslovanja.
ESB sada ulazi u vrlo osjetljivu fazu
Najveći problem za Europsku središnju banku nije samo inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nego činjenica da se gospodarska aktivnost istodobno počinje hladiti.
Chris Williamson upozorava da će monetarne vlasti morati biti vrlo oprezne s eventualnim novim povećanjem kamatnih stopa.
Razlog je jednostavan.
Ako ECB previše agresivno reagira na inflaciju:
- dodatno će oslabiti potražnju
- povećati troškove financiranja kompanija
- usporiti industrijsku aktivnost
- povećati rizik stagnacije gospodarstva
Ali ako inflacija ponovno ubrza, pritisak tržišta na ECB također će rasti.
To europsku monetarnu politiku ponovno vraća u situaciju vrlo sličnu razdoblju nakon energetske krize 2022. godine.
Industrija eurozone pokazuje koliko je europski rast i dalje krhak
Europska industrija posljednjih mjeseci pokazivala je prve znakove oporavka nakon dugog razdoblja slabosti.
Međutim, novi podaci potvrđuju koliko je taj oporavak još uvijek osjetljiv.
Dovoljno je:
- nekoliko tjedana poremećaja u opskrbi
- rast cijena energije
- skuplji transport
- geopolitička eskalacija
da se pritisak odmah vrati kroz cijeli proizvodni sektor.
To pokazuje da europska ekonomija i dalje nema stabilan industrijski zamah kakav je imala prije pandemije i energetske krize.
Više cijene sada postaju i politički problem
Rast cijena energije i sirovina ne ostaje samo ekonomsko pitanje.
Ako kompanije nastave prebacivati više troškove na krajnje kupce, inflacija će ponovno postati ozbiljan politički problem za europske vlade.
Posebno zato što:
- kupovna moć kućanstava i dalje slabi
- industrija usporava
- kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ostaju visoke
- potrošači postaju oprezniji
U takvom okruženju europski rast postaje znatno ranjiviji nego što su tržišta očekivala početkom godine.
Europa ponovno osjeća koliko je ovisna o globalnim lancima opskrbe
Najnoviji PMI podaci još jednom pokazuju koliko europska ekonomija ostaje izložena globalnim šokovima.
Rat na Bliskom istoku sada ne djeluje samo kroz cijene energije nego i kroz:
- logistiku
- dostupnost sirovina
- industrijske troškove
- inflacijska očekivanja
- investicijske odluke kompanija
To je posebno važno za europsku industriju koja je posljednjih godina pokušavala smanjiti ovisnost o nestabilnim globalnim lancima opskrbe.
No aktualni podaci pokazuju da je taj proces sporiji i teži nego što se očekivalo.
Industrijski oporavak eurozone sada ulazi u kritičnu fazu
Najveći problem europske industrije trenutno nije potpuni pad aktivnosti nego činjenica da se rast sve više temelji na nestabilnim uvjetima.
Industrija još raste, ali sporije.
Troškovi rastu brže od potražnje.
Kompanije gube prostor za apsorbiranje novih šokova.
A centralne banke ponovno ulaze u razdoblje u kojem će morati balansirati između inflacije i rizika usporavanja gospodarstva.
To znači da bi sljedećih nekoliko mjeseci moglo biti ključno za cijeli europski industrijski ciklus.
