Javni dug Albanije i dalje se nalazi među najvišima u regiji zapadnog Balkana, unatoč postupnom smanjenju posljednjih godina. Prema najnovijim tromjesečnim podacima Europske komisije, Albanija zauzima drugo mjesto, odmah iza Crne Gore.
U trećem tromjesečju 2025. godine javni dug Albanije dosegao je 53,5 posto BDP-a. Time se zemlja svrstala ispred većine susjeda u regiji, ali i dalje ispod razine Crne Gore.
Usporedba javnog duga u regiji
Crna Gora trenutačno ima najveći javni dug u regiji, koji iznosi 58,6 posto BDP-a. Sjeverna Makedonija bilježi dug od 50,3 posto BDP-a.
Srbija, unatoč većem gospodarstvu, ima niži javni dug od 43 posto BDP-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo nalaze se na začelju ljestvice s 26,4 odnosno 16 posto BDP-a.
Zašto je javni dug i dalje ključan pokazatelj
Europska komisija ističe da je javni dug jedan od temeljnih pokazatelja makroekonomske održivosti. On izravno odražava fiskalne rezultate i sposobnost vlada da upravljaju javnom potrošnjom u nestabilnim uvjetima.
U Albaniji je javni dug i dalje iznad prosjeka nekoliko zemalja u regiji. Ipak, ostaje ispod razina država s većim fiskalnim opterećenjem, poput Crne Gore.
Fiskalne mjere i vanjski pritisci
Na razinu javnog duga Albanije utjecale su fiskalne mjere tijekom oporavka nakon kriza. Važnu ulogu imala je i potreba za financiranjem javnih usluga.
Za manja gospodarstva regije dodatni izazov predstavljaju globalni uvjeti, troškovi servisiranja duga i rast kapitalne potrošnje. Ti čimbenici izravno povećavaju pritisak na državne financije.
Izazovi za zemlje kandidatkinje
Održavanje duga na održivim razinama ostaje velik izazov za zemlje koje teže članstvu u Europskoj uniji. Stručnjaci upozoravaju na potrebu ravnoteže između ulaganja i fiskalne discipline.
Upravljanje javnim dugom i jačanje fiskalne strukture ključni su za dugoročnu stabilnost. Takav pristup posebno je važan za zemlje zapadnog Balkana.
Javni dug Albanije potvrđuje da fiskalna stabilnost ostaje jedno od glavnih pitanja u regiji. Iako su primjetni pomaci, izazovi i dalje postoje.
Za Albaniju i ostale zemlje zapadnog Balkana, odgovorno upravljanje javnim dugom bit će presudno za stabilan gospodarski rast i europsku integraciju.
