Južna interkonekcija za opskrbu prirodnim plinom Bosne i Hercegovine najvažniji je projekt i najveća energetska investicija ove godine. Ocijenio je to energetski stručnjak i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić, naglasivši da projekt značajno jača energetsku sigurnost države.
Nova južna interkonekcija povezat će BiH s tržištem plina Europske unije i LNG terminalom na Krku. Time se otvaraju novi dobavni pravci i smanjuje ovisnost o jednom izvoru opskrbe.
Južna interkonekcija jača sigurnost i fleksibilnost opskrbe
Bičakčić ističe da su političke prepreke uglavnom uklonjene, a ključni tehnički parametri već definirani. Južna interkonekcija omogućit će dolazak novih količina plina iz Hrvatske i stvoriti uvjete za priključivanje velikih industrijskih potrošača.
Prirodni plin mogao bi se koristiti i za proizvodnju električne energije i topline. Osim toga, BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za plin prema sjeveru i istoku Europe, čime bi ostvarivala dodatne prihode od transporta.
Tehnički detalji projekta južne interkonekcije
Prema dostupnim planovima, potrebno je izgraditi novi visokotlačni plinovod kroz Hrvatsku. Trasa bi vodila od Dugog Polja kod Splita do Zagvozda, a zatim prema Imotskom i granici s BiH. Ukupna duljina iznosi oko 74 kilometra.
Procijenjena vrijednost tog dijela projekta je oko 170 milijuna eura. Financiranje bi trebao osigurati hrvatski operator plinskog sustava, koji bi prihodovao kroz tranzitne naknade.
Plinovod kroz BiH i planirani kapaciteti
Na području Bosne i Hercegovine južna interkonekcija obuhvaća oko 180 kilometara plinovoda, s ulazom kod Posušja. Sustav će imati dva kraka – prema Mostaru i Travniku – a vrijednost radova procjenjuje se na 250 milijuna eura.
Planirani godišnji kapacitet iznosi 1,5 milijardi prostornih metara plina. To je višestruko više od sadašnje potrošnje u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubičnih metara godišnje.
Južna interkonekcija i tranzitna uloga BiH
Projekt otvara mogućnost plinifikacije južnih dijelova zemlje i razvoja novih industrijskih zona. Bičakčić naglašava da bi infrastruktura trebala biti projektirana tako da omogući i budući transport vodika i bioplina.
Realizacija južne interkonekcije mogla bi ubrzati i izgradnju nove sjeverne rute. Time bi se stvorili uvjeti za uključivanje Banje Luke u jedinstveni plinski sustav BiH.
Energetska tranzicija i klimatski ciljevi
Govoreći o širem kontekstu, kako prenosi BHRT, Bičakčić podsjeća da klimatske promjene predstavljaju najveći globalni izazov. Smanjenje emisija i ulaganje u niskougljične tehnologije ključni su za dugoročnu održivost.
Južna interkonekcija uklapa se u te ciljeve jer omogućuje prijelaz na čišće izvore energije i jača konkurentnost gospodarstva. Projekt se smatra jednim od ključnih koraka prema modernizaciji energetskog sektora i postizanju klimatskih ciljeva do 2050. godine.
