Najveća rafinerija na Balkanu, Lukoil Neftochim iz Burgasa, objavila je značajan financijski gubitak za 2025. godinu. Prema službenim podacima, tvrtka je zabilježila minus od 213 milijuna leva (107 milijuna eura), što je izazvalo veliku pažnju u Bugarskoj i regiji. Gubitak dolazi nakon tri godine u kojima je rafinerija poslovala s dobiti, što dodatno potiče rasprave o njezinom poslovanju i povezanosti s državnim subvencijama.
Optužbe za izbjegavanje poreza i političke reakcije
Na rezultate se osvrnuo Vladislav Panev, ekonomist i bivši zastupnik liberalne koalicije Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska. Panev je upozorio da Lukoil Neftochim ne plaća porez, iako istovremeno prima sredstva iz državnog proračuna. Prema njegovim riječima, tvrtka uzima više iz državne blagajne nego što vraća, čime ne doprinosi bugarskom gospodarstvu.
On je upozorio da se ovakva praksa može smatrati oblikom neizravnog financiranja ruskog rata u Ukrajini, budući da ruska kompanija ostvaruje koristi iz bugarskog sustava subvencija. Panev je zato pozvao zastupnike da hitno promijene shemu energetskih kompenzacija za poduzeća, kako bi se izbjegla situacija u kojoj cijela zemlja neizravno sponzorira Moskvu.
Subvencije i podrška države
Unatoč prijavljenim gubicima, Lukoil Neftochim je i dalje korisnik državnih potpora. U okviru programa kompenzacija za visoke cijene električne energije, rafinerija je 2024. godine primila 23 milijuna leva (11,6 milijuna eura) iz bugarskog proračuna. Time se otvorilo pitanje pravednosti državnih subvencija i njihove usmjerenosti prema tvrtkama koje bilježe gubitke, dok istovremeno ostvaruju dobit kroz povezane podružnice.
Sumnje u preusmjeravanje dobiti
Bugarska javnost i analitičari godinama sumnjaju da Lukoil Neftochim preusmjerava dobit u svoju švicarsku trgovačku podružnicu Litasco. Za to vrijeme, lokalna kompanija prijavljuje gubitke i time izbjegava plaćanje poreza. Najveći gubitak prijavljen je 2020. godine, kada je manjak iznosio čak 509 milijuna leva (255 milijuna eura). Nakon toga uslijedila su tri profitabilne godine, no u 2024. rafinerija je ponovno poslovala negativno, što se poklopilo s novim ograničenjima EU-a na uvoz ruske sirove nafte.
EU sankcije i skuplja sirova nafta
U službenim izvješćima dostavljenim bugarskim vlastima, kompanija tvrdi da su glavni razlog loših rezultata sankcije povezane s ratom u Ukrajini. Tvrtka navodi da je potpuno prestala uvoziti rusku sirovu naftu i prešla na alternativne, znatno skuplje izvore. To je, prema njihovim riječima, izravno povećalo troškove i rezultiralo negativnim financijskim učinkom.
Bruxelles najavljuje dodatne mjere
Osim toga, Europska unija signalizirala je mogućnost novih sankcija protiv Lukoila zbog upravljanja takozvanom „flotom u sjeni“. Ovaj sustav, prema Bruxellesu, osmišljen je za zaobilaženje europskih ograničenja na rusku naftu. Time se dodatno komplicira položaj rafinerije u Burgasu, koja već sada teško posluje pod pritiskom viših cijena i smanjenih prihoda.
Subvencije postaju političko pitanje
Kako piše Seebiz, slučaj Lukoil Neftochima sve više prerasta u političko pitanje u Bugarskoj. Javnost raspravlja o tome trebaju li subvencije i dalje ići velikim kompanijama koje posluju s gubitkom, dok se mali i srednji poduzetnici bore s visokim troškovima energije. Pritom se otvara i šire pitanje o transparentnosti financijskog poslovanja te ulozi Bugarske u europskom energetskom sustavu.
Budućnost rafinerije u Burgasu
Spor oko Lukoil Neftochima tako postaje dio šire rasprave o energetskoj sigurnosti, poreznoj pravednosti i odnosima Bugarske s EU-om. Ostaje otvoreno pitanje hoće li država nastaviti podupirati rafineriju kroz subvencije ili će, pod pritiskom javnosti i Bruxellesa, uvesti stroža pravila koja bi osigurala veću transparentnost i pravedniju raspodjelu proračunskih sredstava.
