Europska automobilska industrija ulazi u novu fazu borbe za opstanak. Tri najveća proizvođača automobila u Europi – Volkswagen, Renault i Stellantis – koji zajedno proizvode oko 60 posto svih vozila na europskom tržištu, zatražili su od Europske unije uvođenje jednostavnog pravila pod nazivom „Made in Europe“.
Njihov prijedlog nije simboličan. Naprotiv, riječ je o pokušaju redefiniranja industrijske politike kontinenta u trenutku kada europski proizvođači gube tržišni udio pod pritiskom kineske konkurencije, visokih troškova energije i tehnološkog zaostajanja u ključnim segmentima električne mobilnosti.
U zajedničkom pismu zastupnicima Europskog parlamenta proizvođači predlažu da 70 posto vrijednosti vozila prodanih u Europskoj uniji mora biti stvoreno unutar EU-a, od razvoja tehnologije i inženjeringa do proizvodnje komponenti i završnog sklapanja vozila.
Kako prenosi Reuters, inicijativa dolazi u trenutku kada Bruxelles razmatra širi okvir politike „Made in Europe“ kao dio industrijske strategije vezane uz energetsku tranziciju i elektrifikaciju prometa.
Više nije riječ samo o automobilima
Ovaj zahtjev proizvođača automobila zapravo otvara puno šire pitanje.
Može li Europa zadržati industrijsku bazu koja je desetljećima bila jedan od temelja njezine gospodarske snage?
Automobilska industrija danas zapošljava milijune ljudi diljem Europske unije, izravno i neizravno. Svaka tvornica automobila povezana je s desecima ili stotinama dobavljača, od proizvođača baterija i elektronike do logističkih tvrtki i razvojnih centara.
Kada proizvodnja odlazi iz Europe, ne nestaju samo radna mjesta u tvornicama. Nestaje cijeli industrijski ekosustav.
Upravo zato zahtjev za pravilom „Made in Europe“ nije samo zahtjev proizvođača automobila nego i pokušaj očuvanja europske industrijske konkurentnosti.
Financial Times otkriva razmjere problema
Prema informacijama koje je prvi objavio Financial Times, vodeći europski proizvođači upozoravaju da se industrija suočava s dosad neviđenim pritiscima.
U pismu navode kako europski proizvođači trpe posljedice tehnoloških zaostataka u strateškim područjima, snažnog globalnog tržišnog natjecanja te trajno visokih troškova energije, proizvodnje i regulative.
To je kombinacija izazova koja posljednjih godina posebno pogađa europske proizvođače električnih vozila.
Dok kineski proizvođači zahvaljujući nižim troškovima i snažnoj državnoj podršci ubrzano povećavaju prisutnost na europskom tržištu, europske kompanije suočavaju se s pritiskom da istodobno ulažu milijarde eura u elektrifikaciju i zadrže profitabilnost.
Tri milijuna automobila manje nego prije pandemije
Posebno zabrinjava podatak da se europsko tržište automobila još uvijek nije oporavilo od posljedica posljednjih nekoliko godina.
Proizvođači procjenjuju da se u Europi danas godišnje prodaje oko tri milijuna vozila manje nego 2019. godine.
To nije samo posljedica promjena u navikama kupaca.
Na tržište utječu inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., rast životnih troškova, skuplje financiranje kupnje vozila te nesigurnost vezana uz tranziciju prema električnim automobilima.
Za proizvođače to znači manji obujam proizvodnje, slabiju iskorištenost tvornica i dodatni pritisak na profitne marže.
Bitka za baterije postaje ključna industrijska tema
Jedan od najvažnijih dijelova inicijative odnosi se na proizvodnju baterija.
Europski proizvođači smatraju da bez snažnije potpore lokalnoj proizvodnji baterija neće biti moguće izgraditi održiv lanac opskrbe za električna vozila.
Danas velik dio globalne proizvodnje baterija dolazi iz Azije, prvenstveno iz Kine.
To Europu čini ovisnom o uvozu u sektoru koji će tijekom sljedećih desetljeća biti ključan za automobilsku industriju.
Tko kontrolira proizvodnju baterija, kontrolira i velik dio buduće vrijednosti automobilske industrije.
Zbog toga proizvođači traže ciljane poticaje za europske proizvođače baterija te regulatornu fleksibilnost koja bi omogućila razvoj pristupačnijih električnih vozila.
Borba za europsku srednju klasu
Volkswagen, Renault i Stellantis naglašavaju kako žele ponuditi „čiste, pristupačne i tehnološki napredne automobile europskoj srednjoj klasi“.
Ta poruka otkriva jedan od najvećih problema električne tranzicije.
Mnogi europski kupci i dalje smatraju da su električni automobili preskupi.
Ako električna mobilnost ostane dostupna samo dijelu tržišta, ciljevi dekarbonizacije mogli bi postati znatno teže ostvarivi.
Zato proizvođači od Bruxellesa traže regulatorni okvir koji će omogućiti proizvodnju manjih i cjenovno pristupačnijih električnih vozila proizvedenih unutar Europe.
Europa ne želi zatvoriti tržište
Važno je naglasiti da proizvođači ne zagovaraju zatvaranje europskog tržišta.
U pismu navode kako Europa ne želi prekid trgovine s ostatkom svijeta, nego zaustavljanje trenda kontinuiranog premještanja industrijske proizvodnje izvan europskih granica.
Trenutačno oko 26 posto automobila prodanih na europskom tržištu dolazi iz uvoza, a taj udio posljednjih godina raste.
Za europske proizvođače to više nije samo pitanje tržišnog natjecanja nego pitanje dugoročne industrijske sigurnosti.
Made in Europe mogao bi postati jedan od najvažnijih gospodarskih projekata desetljeća
Rasprava koja se danas vodi u Bruxellesu daleko nadilazi automobilsku industriju.
U pozadini se zapravo odlučuje o tome kakvu gospodarsku budućnost Europa želi.
Želi li ostati kontinent koji razvija, proizvodi i izvozi visoku tehnologiju ili će postupno postati tržište za proizvode razvijene i proizvedene negdje drugdje?
Inicijativa „Made in Europe“ pokazuje da najveći europski proizvođači smatraju kako je trenutak za donošenje strateških odluka već stigao.
Jer u globalnoj utrci električne mobilnosti pitanje više nije tko će proizvesti najbolji automobil.
Pitanje je tko će zadržati proizvodnju, radna mjesta i industrijsku vrijednost unutar vlastitih granica.
