Prosvjedi u Bugarskoj izbili su u ponedjeljak u Sofiji i drugim gradovima. Tisuće građana okupile su se kako bi izrazile nezadovoljstvo proračunskim planom za 2026. godinu, prvim izrađenim u eurima uoči ulaska zemlje u eurozonu 1. siječnja.
Prosvjedi u Bugarskoj prerastu u sukobe s policijom
Tijekom prosvjeda u Bugarskoj došlo je do sukoba između prosvjednika i policije. Sigurnosne snage ogradile su područje oko sjedišta vladajućih stranaka u Sofiji. Prosvjednici su prema policiji bacali kamenje, boce i petarde, što je dodatno povećalo napetosti.
Još 28. studenog, nakon ranijih prosvjeda, manjinska vlada Rosena Željazkova najavila je da će ponovno uputiti proračun u parlament. Cilj je bio osigurati više vremena za konzultacije sa svim ključnim akterima – oporbom, sindikatima i poslodavcima. Unatoč tome, saborski odbor već je usvojio nacrt proračuna u prvom čitanju 18. studenog.
Razlozi nezadovoljstva i zahtjevi prosvjednika
Oporbene stranke, sindikati i druge organizacije tvrde da prosvjedi u Bugarskoj nisu samo protiv proračuna, nego i protiv šireg nezadovoljstva stanjem u državi. Protive se najavljenom povećanju doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dividendeDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću..., za što tvrde da će previše opteretiti građane i poduzetnike.
Također ističu problem korupcije u državnim institucijama, što je jedna od ključnih poruka prosvjednika.
Strah od uvođenja eura povećava napetosti
Kako navodi Biznis, oko polovice Bugara protivi se prelasku na euro. Mnogi strahuju da će se time narušiti monetarni suverenitet države, dok drugi očekuju da će trgovci iskoristiti priliku i povećati cijene.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da je moguć porast inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nakon ulaska Bugarske u eurozonu, što dodatno potiče zabrinutost javnosti.
Prosvjedi u Bugarskoj odražavaju duboko nezadovoljstvo
Prosvjedi u Bugarskoj pokazuju koliko je društvo podijeljeno oko ekonomskih reformi i ulaska u eurozonu. Građani traže pravedniji proračun, manji porezni pritisak i transparentniju vlast. Kako se približava 1. siječnja, napetosti bi mogle dodatno rasti ako vlast ne pronađe rješenje prihvatljivo široj javnosti.
