Mirovinski sustavi u oba entiteta Bosne i Hercegovine, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Omjer zaposlenih i umirovljenika postaje sve nepovoljniji, što ugrožava dugoročnu održivost fondova.
Trenutno stanje u Federaciji BiH
Prema službenim podacima, u kolovozu ove godine Federacija BiH imala je 460.260 umirovljenika i 541.921 zaposlenih osoba, što znači da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,18 zaposlenih. Godinu ranije omjer je bio povoljniji – 1,21.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike upozorava da je sustav pod ozbiljnim pritiskom, jer se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti. Trenutačno radnici financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika, a demografski trendovi dodatno otežavaju situaciju. Europski standardi sugeriraju da bi stabilan sustav zahtijevao tri zaposlena na jednog umirovljenika, što je cilj kojem se u BiH teži.
Kako bi se osigurala dugoročna održivost, pripremljene su izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Prema novom prijedlogu, od 2026. mirovine će se usklađivati dva puta godišnje, a novi model koristi omjer 60:40 u korist povoljnijeg faktora između rasta plaća i inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Time se želi osigurati pravednije i brže prilagođavanje troškovima života i rastu ekonomije.
Poticaji za kasniji odlazak u mirovinu i povećanje zaposlenosti
Jedna od ključnih mjera je i poticaj za kasniji odlazak u mirovinu. Zakon već predviđa povećanje mirovine za svaki mjesec rada nakon 65. godine. Paralelno se planira povećanje zaposlenosti kroz aktivne politike tržišta rada, prekvalifikacije i zapošljavanje ranjivih skupina, jer veći broj zaposlenih znači i više uplaćenih doprinosa.
Učinkovita naplata doprinosa i borba protiv sive ekonomije također su ključni za stabilizaciju fondova. Fiskalne reforme trebale bi osigurati discipliniranije prihode i smanjenje pritiska na proračun. Ministarstvo naglašava da povećanje zaposlenosti samo po sebi nije dovoljno, već je nužno razmotriti i promjene u sustavu doprinosa i poreza.
Jedno od rješenja moglo bi biti uvođenje progresivnog modela oporezivanja, gdje bi građani s višim primanjima plaćali veći postotak. Kombinirani modeli mirovinskog osiguranja također su razmatrani, ali za sada nisu zaživjeli u praksi, jer zahtijevaju volju osiguranika i visoke troškove tranzicije.
Primjeri iz Europe i kombinirani modeli
Primjeri iz Europe pokazuju da nema univerzalnog rješenja. Neke zemlje povezuju dob umirovljenja s očekivanim životnim vijekom, dok druge uvode fleksibilne modele rada u starijoj dobi. Hrvatska je, primjerice, provela prijelaz na višestupanjski sustav mirovinskog osiguranja, uz snažnu fiskalnu podršku države.
Slični izazovi prisutni su i u Republici Srpskoj, gdje se broj umirovljenika kontinuirano povećava. U kolovozu ove godine zabilježeno je 292.114 umirovljenika, dok je broj zaposlenih u ožujku iznosio 289.328. Omjer radnika i umirovljenika gotovo je izjednačen, a mirovine se u RS-u redovito usklađuju jednom godišnje, uz mogućnost izvanrednih povećanja.
Porezna politika i fiskalni izazov
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je struktura poreza u BiH problematična. Više od 80 posto proračunskih prihoda dolazi iz neizravnih poreza, prvenstveno PDV-a, dok samo 15 posto dolazi iz izravnih poreza i doprinosa. Takav sustav čini javni sektor gotovo neovisnim o stvarnom stanju gospodarstva.
Visoki doprinosi dodatno opterećuju poslodavce, posebno u Republici Srpskoj, gdje ukupno fiskalno opterećenje plaća doseže oko 74 posto. To potiče isplatu minimalnih plaća i širenje sive ekonomije, što dugoročno slabi mirovinske fondove.
Pavlović smatra da bi rješenje bilo ograničiti doprinose na 50 posto, što bi motiviralo poslodavce da prijavljuju pune plaće. Također predlaže da se plaće u javnom sektoru povežu s prosječnim primanjima u gospodarstvu, čime bi političari postali izravno odgovorni za financijsko stanje mirovinskog sustava.
Trenutačna politika visokog oporezivanja rada i pritisak na prikupljanje prihoda putem doprinosa i poreza usporavaju razvoj gospodarstva. Dugoročno, takav pristup ugrožava isplatu mirovina i održivost sustava, jer se broj zaposlenih smanjuje, a broj umirovljenika raste.
Prema pisanju Forbes BiH, glavni izazov ostaje očuvanje financijske stabilnosti i redovite isplate mirovina. U protivnom, entiteti bi mogli biti prisiljeni na zaduživanje, što stručnjaci smatraju najgorom mogućom opcijom. Zaključak analitičara glasi da bez reforme poreznog sustava, povećanja zaposlenosti i dugoročnog planiranja, mirovinski fondovi neće biti održivi.
Sve donesene mjere moraju biti pažljivo planirane i usklađene s demografskim i ekonomskim prilikama, kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost mirovina u budućnosti.
