Održivost modne industrije danas više nije samo marketinška poruka ili pitanje imidža. Najveći svjetski modni brendovi sve agresivnije ulažu u održivost jer rastući troškovi energije, regulatorni pritisci i nestabilni opskrbni lanci postaju direktan rizik za profitabilnost.
S jedne strane modne piste, kampanje i aplikacije velikih retail kompanija prepune su “zelenih” poruka. Pandora promovira laboratorijski uzgojene dijamante, dok Kering kroz Gucci govori o kružnom poliesteru.
No iza tih kampanja krije se neugodna realnost: većina kupaca i dalje prije bira nižu cijenu nego održiviji proizvod.
Stari model rasta više ne funkcionira
Godinama je financijska logika modne industrije bila relativno jednostavna:
- povećaj proizvodnju
- snizi troškove nabave
- ubrzaj kolekcije
- agresivnim akcijama očisti zalihe
Taj model danas sve teže funkcionira.
Prema izvješću “State of Fashion” koje su objavili McKinsey & Company i Business of Fashion, modne kompanije više ne mogu računati na stare mehanizme rasta profita.
Pritisak dolazi sa svih strana:
- inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...
- skuplji transport
- energetski šokovi
- trgovinski sukobi
- volatilne cijene sirovina
- agresivna konkurencija ultra-jeftinih online platformi
Blokada Hormuškog tjesnaca dodatno je povećala cijene energije, a time i cijene sintetičkih vlakana poput poliestera koji ovise o nafti.
Drugim riječima, ono što se godinama predstavljalo kao “ekološko pitanje” danas direktno ulazi u bilance kompanija.
Održivost postaje posao CFO-a
Bivša direktorica H&M-a Helena Helmersson vrlo otvoreno objašnjava novu logiku industrije.
Ako cijene nafte rastu, raste i cijena poliestera. Ako rastu troškovi transporta, rastu i operativni troškovi. Ako opskrbni lanci postanu nestabilni, profitne marže postaju ranjive.
Zato održivost više nije pitanje PR-a.
Postaje pitanje otpornosti poslovnog modela.
Kompanije sada razmišljaju:
- kako smanjiti ovisnost o sirovinama
- kako stabilizirati troškove
- kako zaštititi opskrbne lance
- kako smanjiti regulatorni rizik
- kako izbjeći reputacijske krize
Za vodeće brendove održivost modne industrije postaje pitanje dugoročne otpornosti poslovanja, a ne samo reputacije.
Klima postaje financijski rizik
U luksuznom sektoru problem je još ozbiljniji.
Kering upozorava da klimatske promjene već ugrožavaju ključne luksuzne materijale poput kašmira i visokokvalitetne kože.
Ekstremni vremenski uvjeti smanjuju proizvodnju sirovina. Požari ugrožavaju fizičke trgovine i zalihe. Nestašica vode povećava rizik za proizvodnju kože.
To znači da klimatski rizici više nisu apstraktna tema za ESG izvještaje.
Postaju konkretan problem profitabilnosti.
U isto vrijeme institucionalni investitori sve više analiziraju ESG pokazatelje tijekom investicijskih prezentacija jednako ozbiljno kao i financijske rezultate.
Jer u eri društvenih mreža jedan skandal vezan uz radne uvjete ili tretman životinja može izbrisati milijarde vrijednosti brenda praktično preko noći.
Kupci žele održivost, ali ne žele skuplju modu
Najveći problem industrije je što se tržište podijelilo.
U takozvanoj “K-shaped” ekonomiji bogatiji potrošači i dalje kupuju luksuzne proizvode gdje se održivost podrazumijeva kao dio premium iskustva.
Srednji i niži sloj sve više migrira prema ultra-jeftinoj modi i fast-fashion platformama.
To stvara veliki jaz između marketinških poruka brendova i stvarnog ponašanja kupaca.
Čak i kompanije koje agresivno ulažu u održivost priznaju da kupci uglavnom ne žele plaćati više zbog ekoloških standarda.
Zato je zanimljiv primjer Pandora.
Kompanija laboratorijski uzgojene dijamante ne promovira samo kao održiviji izbor nego i kao financijski pristupačniji luksuz.
To pokazuje koliko se marketing održivosti promijenio.
Nekada je fokus bio na “spašavanju planeta”.
Danas je fokus na otpornosti poslovanja, dostupnosti proizvoda i dugoročnoj stabilnosti profita.
Europa priprema novi regulatorni udar
Industrija pritom zna da će regulatorni pritisak tek rasti.
Europska unija priprema nova pravila kroz Uredbu o održivom dizajnu proizvoda (ESPR) kojima želi smanjiti greenwashing i uništavanje neprodane robe.
Kompanije koje se ne prilagode riskiraju:
- regulatorne kazne
- rast troškova
- gubitak investitora
- reputacijske probleme
Zato održivost više nije izbor.
Postaje pitanje dugoročnog opstanka.
Moda ulazi u eru skuplje otpornosti
Najvažnija promjena u modnoj industriji više nije dizajn, trend ili nova kolekcija.
Najvažnija promjena je to što održivost prvi put postaje ključni dio financijske strategije kompanija.
I upravo zato modni brendovi nastavljaju ulagati u održivost čak i kada kupci nisu spremni platiti više.
Jer najveći rizik za modne kompanije više nije hoće li proizvod biti “zelen”.
Najveći rizik postaje hoće li njihov poslovni model preživjeti sljedeći veliki poremećaj globalne ekonomije.
⇛ Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
