Zalihe plina u EU-u mogle bi do kraja ožujka 2027. pasti ispod deset posto kapaciteta ako zima bude hladnija od prosjeka, a poremećaji isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz Hormuški tjesnac potraju. Na to upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvješću objavljenom 3. studenoga. Europska unija u sezonu grijanja ulazi s najnižim zalihama plina od 2013. godine.
Prema izvješću Global Gas Security Review 2026, niska popunjenost skladišta može otežati opskrbu i prije njihova pražnjenja. Kada zalihe padnu ispod približno 30 posto kapaciteta, smanjuje se brzina kojom se plin može povlačiti. To povećava izloženost tržišta hladnim valovima pred kraj zime, kada su rezerve već iscrpljene.
IEA-in scenarij pada ispod deset posto temelji se na kombinaciji hladnije zime i nastavka poremećaja na globalnom LNG tržištu. On ne znači da će EU ostati bez plina, ali pokazuje koliko se prostor za odgovor na dodatne prekide opskrbe može smanjiti.
Europa ulazi u zimu s manjim rezervama plina
Prema procjeni ENTSOG-a objavljenoj 8. listopada, podzemna skladišta plina u EU-u bila su 1. listopada popunjena 72 posto. Riječ je o nižoj razini zaliha uoči sezone grijanja, nakon zahtjevnog razdoblja njihova punjenja.
Skladišta su tijekom zime 2025./2026. pokrivala približno 26 posto ukupne potrošnje plina u EU-u. Njihova je uloga posebno važna tijekom razdoblja velike potražnje, kada redovne isporuke iz plinovoda i LNG terminala treba nadopuniti povlačenjem prethodno uskladištenih količina.
Europska infrastruktura raspolaže kapacitetom za prihvat i regasifikaciju približno 145 milijardi prostornih metara LNG-a tijekom zimske sezone, procjenjuje ENTSOG. Taj kapacitet omogućuje veći uvoz, ali sam po sebi ne jamči da će na svjetskom tržištu biti dovoljno raspoloživog plina.
Posebno su izložene pojedine kontinentalne države srednje, istočne i jugoistočne Europe. Njihov pristup LNG-u ovisi o transportnim vezama sa susjednim tržištima, pa prosječna popunjenost skladišta EU-a ne pokazuje jednaku sigurnost opskrbe u svim državama.
Europska komisija ne očekuje nestašicu u osnovnom scenariju
Unatoč manjim zalihama, Europska komisija je 8. listopada ocijenila da europska plinska infrastruktura ima dovoljno fleksibilnosti za zadovoljavanje očekivane zimske potražnje.
EU danas ima veće kapacitete za uvoz LNG-a, raznovrsnije dobavne pravce i manju potrošnju plina nego tijekom energetske krize 2021. i 2022. godine.
Procjena Komisije i upozorenje IEA-e odnose se na različite uvjete opskrbe. Komisija ocjenjuje spremnost infrastrukture za očekivanu potražnju, dok IEA ispituje posljedice nepovoljnog razvoja događaja. Niža popunjenost skladišta pritom povećava osjetljivost na hladnije vrijeme i dodatne poremećaje.
Hormuški tjesnac smanjio raspoložive količine LNG-a
Od ožujka do listopada 2026. isporuke LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjene su za više od 60 milijardi prostornih metara u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Proizvodnja LNG-a izvan Perzijskog zaljeva istodobno je porasla 14 posto, odnosno za više od 40 milijardi prostornih metara. Povećanje proizvodnje u Sjevernoj Americi i Africi, uz dodatne količine drugih proizvođača, nadoknadilo je približno dvije trećine izgubljenih isporuka iz Zaljeva.
Ukupna globalna proizvodnja LNG-a od ožujka do listopada bila je oko šest posto manja nego godinu ranije.
IEA u službenom priopćenju od 3. studenoga procjenjuje da bi globalna opskrba LNG-om tijekom cijele 2026. mogla pasti tri posto, odnosno gotovo 20 milijardi prostornih metara. Prognoza pretpostavlja da će promet kroz Hormuški tjesnac ostati ozbiljno ograničen najmanje do kraja godine.
Dugoročnije posljedice povezane su i s oštećenjima plinske infrastrukture, uključujući kompleks Ras Laffan u Kataru. Prema IEA-i, kumulativni gubitak LNG opskrbe tijekom razdoblja od 2026. do 2030. mogao bi dosegnuti 150 milijardi prostornih metara.
To odgovara približno 15 posto novih LNG količina koje bi u istom razdoblju trebale stići na svjetsko tržište. IEA procjenjuje da će najveći dio posljedica za rast ponude biti koncentriran u 2026. i 2027. godini.
Cijene plina već ograničavaju europsku potrošnju
Prosječne spot cijene prirodnog plina na nizozemskom tržištu TTF od ožujka do listopada 2026. bile su gotovo 70 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, prema podacima IEA-e.
Više cijene već utječu na potrošnju. IEA očekuje da će europska potražnja za plinom tijekom 2026. pasti tri posto, ponajprije zbog smanjene industrijske potrošnje i manje uporabe plina u proizvodnji električne energije. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora dodatno smanjuje potrebu za plinskim elektranama.
Kod dijela dugoročnih LNG ugovora cijene su povezane s naftnim indeksima. Promjene cijena nafte u takvim se ugovorima obično prenose na cijenu plina s odgodom od pet do šest mjeseci. Zbog toga se trošak pojedinih kupaca može povećavati i nakon što se spot cijene počnu smirivati.
Istodobno, više cijene potiču smanjenje potrošnje i preusmjeravanje LNG isporuka prema tržištima koja su spremna platiti više. To može ublažiti fizički manjak plina, ali povećava trošak opskrbe za cjenovno osjetljive kupce.
Rizik za 2027. počinje nakon završetka zime
Ako europska skladišta završe zimu s vrlo niskim zalihama, tijekom proljeća i ljeta 2027. trebat će nabaviti veće količine plina za njihovo ponovno punjenje.
To bi moglo održavati pritisak na cijene i u mjesecima kada je potrošnja za grijanje manja. Europski kupci pritom će se za raspoložive LNG isporuke natjecati s uvoznicima iz Azije.
Prema IEA-i, udio LNG ugovora koji omogućuju fleksibilnu promjenu odredišta porastao je s 29 posto u 2016. na više od 50 posto u 2025. Takvi ugovori olakšavaju preusmjeravanje isporuka tijekom poremećaja, ali ne uklanjaju ograničenja globalne proizvodnje.
Za europsko tržište zato će biti važno koliko će se brzo obnoviti proizvodni kapaciteti u Kataru i hoće li dodatna proizvodnja iz drugih regija biti dovoljna za istodobnu potrošnju i ponovno punjenje skladišta.
Što dugotrajan pritisak na cijene plina znači za BiH?
Za gospodarstvo Bosne i Hercegovine važna je i potražnja europske industrije. BiH je snažno povezana s tržištem EU-a, pa bi dugotrajan rast energetskih troškova europskih proizvođača mogao utjecati na narudžbe njihovim dobavljačima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni robni izvoz BiH u prvih devet mjeseci 2026. iznosio je približno 13,4 milijarde KM. Za procjenu mogućih posljedica plinske krize presudno je kako će se kretati proizvodnja i potražnja na pojedinim izvoznim tržištima.
Ako europske kompanije zbog visokih troškova energije smanje proizvodnju ili odgode narudžbe, dio posljedica mogao bi se prenijeti na dobavljače iz BiH. Razmjer tog učinka zasad nije moguće pouzdano procijeniti.
BiH je pritom izložena i izravnom trošku uvoznog plina. Financa.ba ranije je analizirala koliko je domaće tržište izloženo rastu europskih cijena plina, uključujući način određivanja veleprodajne cijene u Federaciji BiH i ograničenja postojećih dobavnih pravaca.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
