Nezaposlenost u FBiH krajem travnja pala je na 249.517 osoba, što je za više od četiri tisuće manje nego mjesec ranije. Iako pad nezaposlenosti u FBiH na prvi pogled djeluje kao pozitivan signal za ekonomiju, detaljniji podaci pokazuju da tržište rada i dalje otkriva ozbiljne strukturne probleme.
Najveći problem više nije samo broj nezaposlenih nego kvaliteta i struktura tržišta rada.
Tržište rada i dalje ovisi o slabije kvalificiranoj radnoj snazi
Među nezaposlenima i dalje dominiraju KV i NKV radnici koji zajedno čine više od 60 posto ukupno registriranih osoba na biroima rada.
Istodobno gotovo 70 tisuća osoba sa srednjom stručnom spremom također traži posao, dok je na evidencijama blizu 18 tisuća visokoobrazovanih osoba.
To pokazuje da problem tržišta rada u Federaciji BiH više nije samo pitanje nedostatka radnih mjesta.
Sve više postaje pitanje:
- kvalitete poslova
- strukture ekonomije
- usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta
- produktivnosti kompanija
- odlaska radne snage u inozemstvo
Federacija BiH već godinama paralelno ima:
- visoku nezaposlenost
- nedostatak radnika u pojedinim sektorima
- odlazak kvalificirane radne snage
- rast uvoza stranih radnika
To je jedan od najvećih paradoksa domaće ekonomije.
Mladi i dalje ostaju jedna od najranjivijih skupina
Posebno zabrinjava podatak da je na evidencijama nezaposlenih registrirano više od 48 tisuća mladih osoba između 15 i 29 godina.
Iako broj nezaposlenih pada, tržište rada i dalje ne uspijeva dovoljno brzo uključiti mlađu populaciju.
To dugoročno stvara nekoliko ozbiljnih ekonomskih problema:
- povećava odlazak mladih iz zemlje
- smanjuje bazu buduće radne snage
- dodatno opterećuje mirovinski sustav
- usporava rast domaće potrošnje
- smanjuje potencijal produktivnosti ekonomije
Za business sektor to postaje posebno važno pitanje jer kompanije već sada sve teže pronalaze kvalificirane radnike, posebno u industriji, građevini, IT-u i uslužnim djelatnostima.
Pad nezaposlenosti ne znači automatski i snažno tržište rada
U travnju je s evidencija nezaposlenih odjavljeno gotovo 12 tisuća osoba, ali zaposleno ih je nešto više od 7 tisuća.
Istodobno se više od 6 tisuća osoba ponovno prijavilo na biro nakon prestanka radnog odnosa.
To pokazuje koliko je tržište rada u Federaciji BiH i dalje nestabilno.
Velik broj zaposlenja i dalje se odnosi na:
- sezonske poslove
- kratkoročne ugovore
- niže plaćene sektore
- radna mjesta s velikom fluktuacijom zaposlenih
Zbog toga pad broja nezaposlenih sam po sebi ne znači nužno i kvalitetniji ekonomski rast.
Mnogo važnije pitanje postaje koliko tržište rada uspijeva stvarati stabilna i dugoročno održiva radna mjesta.
Kompanije ulaze u novu fazu problema
Poslodavci u Federaciji BiH posljednjih godina sve otvorenije upozoravaju da problem više nisu samo porezi i troškovi poslovanja.
Sve veći problem postaje nedostatak radne snage.
Dio kompanija već sada:
- povećava plaće kako bi zadržao radnike
- uvozi strane radnike
- automatizira dio poslovanja
- smanjuje kapacitete zbog manjka zaposlenih
To pokazuje da tržište rada ulazi u novu fazu transformacije.
Kompanije više ne konkuriraju samo proizvodima i cijenama.
Sve više konkuriraju sposobnošću da pronađu i zadrže kvalitetne ljude.
Najveći problem možda više nije nezaposlenost
Godinama je glavni ekonomski problem Federacije BiH bio visok broj nezaposlenih.
Danas tržište rada otkriva mnogo kompleksniji problem.
Ekonomija istodobno ima:
- velik broj nezaposlenih
- kronični nedostatak radnika u pojedinim sektorima
- odlazak mladih i kvalificiranih ljudi
- slabu produktivnost
- rastući pritisak na kompanije
To pokazuje da budućnost tržišta rada u Federaciji BiH više neće ovisiti samo o otvaranju novih radnih mjesta.
Ovisit će o tome može li ekonomija stvoriti kvalitetnije, stabilnije i produktivnije poslove zbog kojih ljudi neće tražiti budućnost izvan zemlje.
