NIS sankcije posljednjih su tjedana stvorile veliku neizvjesnost u Srbiji i široj regiji. Pad prihoda Jadranskog naftovoda (JANAF), upozorenja energetskih analitičara i potezi američkog OFAC-a pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Ulazimo u završnu fazu procesa koji može promijeniti tijek energetskog tržišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
NIS sankcije i zahtjev za potpunim izlaskom ruskog kapitala
OFAC traži potpuni izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a. Gazprom drži 56 posto udjela, a bez dopuštenja OFAC-a nijedan partner iz zapadnih financijskih tokova ne smije poslovati s kompanijom. Ako dođe do primirja u Ukrajini, to ne znači automatsko popuštanje sankcija, jer Washington želi jasno očistiti strateške sektore od ruskog kapitala. Zato je teško očekivati relaksaciju mjera.
Rizik sekundarnih sankcija i udar na regionalna tržišta
Najveći rizik su sekundarne sankcije koje bi mogle pogoditi i Narodnu banku Srbije. To bi značilo isključenje iz zapadnih financijskih tokova. Zato je NBS već poručila da prekida platni promet s NIS-om bez OFAC-ove licence. Ovakav scenarij lako bi se proširio na tržišta Hrvatske, BiH i Mađarske, jer su infrastrukture duboko povezane.
Utjecaj NIS sankcija na JANAF, MOL i rafinerijsko tržište
JANAF je već upozorio na pad prihoda od 10 posto zbog zastoja u poslovanju s NIS-om i pregovora s MOL-om. Ako se cjevovod isprazni, posljedice bi mogle biti značajne. MOL zasad ne koristi zakupljene tankere za Omišalj, pa je teško očekivati da će intervenirati na srbijanskom tržištu, pogotovo uz ograničenja EU energetskog režima.
Tko može preuzeti NIS? Potraga za kupcem bez rizika sankcija
Poslovni dnevnik prenosi da Rusi pregovaraju o prodaji svojih 56 posto dionica, ali taj proces je složen. Zapadne kompanije ne mogu ući u posao bez posebnog OFAC-ovog izuzeća. Rusi žele kupca koji može uplatiti sredstva bez straha od sekundarnih sankcija ili kupca koji već ima izuzeće za transakcije s Rusijom.
Zašto zapadni fondovi i MOL nisu izgledne opcije
Brojne opcije su otpale. MOL je razmatrao kupnju 11,5 posto dionica, ali naišao bi na prepreke tržišnog natjecanja. Uz to, mađarsko izuzeće vrijedi samo za projekt Paks. OFAC je jasno poručio da želi potpuni izlazak ruskog vlasnika, pa djelomična rješenja otpadaju.
Socar i OMV nisu realni kandidati
Socar se godinama spominjao kao opcija, ali postoje političke i energetske rezerve. OMV je pod kontrolom države, a uz povijesno duboke veze s ruskim kapitalom teško bi prošao OFAC-ovu provjeru.
Najizgledniji kandidat: ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
Najrealniji kandidat postao je ADNOC, državna kompanija UAE. ADNOC ima snažan kapital, odlične odnose s Washingtonom i sve veću prisutnost u Europi. Nedavno je preuzeo njemački Covestro za 14,7 milijardi eura. Međutim, OFAC bi mogao biti oprezan zbog bliskih veza Emirata s Rusijom, što je možda i pozadina Vučićeve izjave o “60 posto šanse za odbijenicu”.
Opcija državnog otkupa: Rizična, ali moguća
Preostaje i opcija da Srbija iskoristi pravo prvokupa. No tada se pojavljuju dva problema:
– teško je odmah transferirati sredstva Rusiji zbog sankcija
– državna vlasništva u neinfrastrukturnim sektorima nisu dobrodošla ni u EU ni u OECD-u.
Osim toga, ranije se slabo radilo na diversifikaciji energetike. Projekt plinovoda prema Azerbajdžanu kasni, terminali LNG-a nisu iskorišteni, a nema ni interkonekcije s Rumunjskom. Ove praznine sada dolaze na naplatu.
NIS sankcije stvaraju dramatičan pritisak na cijelu regiju
NIS sankcije dovele su Srbiju i cijelu regiju u najosjetljiviju energetsku točku u posljednjih deset godina. OFAC ne želi prihvatiti kupce povezane s ruskim kapitalom, sekundarne sankcije prijete financijskoj stabilnosti, a rješenje se mora pronaći brzo. Bez obzira na ishod, jedna je stvar jasna: NIS sankcije potpuno mijenjaju energetsku kartu Balkana, a rasplet će oblikovati odnose država, kompanija i tržišta u godinama koje dolaze.
