Novinari koji prate osjetljive teme sve češće su meta državno sponzoriranih kibernetičkih napada. Njihove komunikacije s izvorima sadrže vrijedne i često povjerljive informacije. Zbog toga su postali idealna meta za hakere koji traže političku ili ekonomsku prednost.
Novinari na meti zbog izvještavanja o Kini i sigurnosnim temama
Dana 12. lipnja hakeri su provalili u e-mail račune novinara Washington Posta. Napad je bio usmjeren prema novinarima koji se bave nacionalnom sigurnošću i pitanjima vezanim uz Kinu. Sumnja se da iza napada stoji neka država, iako počinitelj nije javno imenovan.
Elektronička pošta novinara sadrži podatke koji su često jednako osjetljivi kao i državne tajne. Informacije od povjerljivih izvora, poput dužnosnika ili zviždača, lako mogu biti meta za kompromitaciju. Jedan provaljeni račun dovoljan je da se ugrozi cijeli lanac komunikacije.
Matt Murray, glavni urednik Washington Posta, potvrdio je napad internim dopisom zaposlenicima. Prema njegovim riječima, napad je ciljao novinare koji rade na iznimno osjetljivim temama. To upućuje na pokušaj prikupljanja informacija s geopolitičkom vrijednošću.
Državno sponzorirani hakeri sve češće ciljaju novinare i medijske kuće
Sličan slučaj dogodio se 2022. godine, kad su kineski hakeri napali News Corp. Tada su ciljali e-mailove novinara koji su pisali o Kini, pokušavajući pratiti njihovo izvještavanje. Ti slučajevi potvrđuju rastući interes hakerskih grupa za medijske izvore.
Iranska hakerska grupa APT42 koristi sofisticirane metode kako bi pristupila informacijama. Maskiraju se kao novinari uglednih medija, poput Washington Posta, The Economista ili Jerusalem Posta. U nekim slučajevima uspostavljaju kontakt koji traje i do mjesec dana.
Uz to, koriste zlonamjerni softver za nadzor, koji omogućuje tajno snimanje razgovora i aktiviranje kamera na daljinu. U rusko-ukrajinskom sukobu, ruski hakeri izveli su više od 200 napada na ukrajinske medije. Objavljivali su lažne informacije, uključujući i one o predsjedniku Zelenskom.
Novinari ranjivi, mediji pod stalnim kibernetičkim pritiskom
Ciljanje novinara omogućuje hakerima pristup nefiltriranim informacijama koje mogu biti strateški važne. Otkrivanje izvora, ometanje novinarskih istraga ili dobivanje političkog uvida najčešći su motivi napada. U ekstremnim slučajevima, to može ugroziti živote.
Napadi na medijske kuće ne samo da narušavaju demokratske procese, već i stvaraju efekt zastrašivanja. Za razliku od privatnih tvrtki, mediji ne mogu prikriti sigurnosne proboje jer su izloženi javnosti i profesionalnoj odgovornosti.
Novinari često rade bez ozbiljne kibernetičke zaštite, iako svakodnevno rukuju osjetljivim informacijama. Mnoge redakcije nemaju kapacitete da se brane od naprednih prijetnji koje provode državni akteri.
Čak i velike redakcije, poput Washington Posta, teško pariraju takvim prijetnjama. Njihov informatički budžet za 2024. iznosi oko 50 milijuna dolara, no to ne garantira potpunu sigurnost. Napad na News Corp iz 2022. pokazao je koliko takvi incidenti mogu biti skupi – milijuni dolara otišli su na digitalnu forenziku i pravne postupke.
Kao što piše Bug, takvi napadi otkrivaju širu sliku – novinarstvo je postalo bojište informacijskog rata. Hakeri sve češće ciljaju one koji stvaraju i prenose priče koje imaju globalni značaj. Bez odgovarajuće zaštite, i najuglednije redakcije ostaju ranjive.
Novinari danas nisu samo promatrači događaja, već i sudionici u borbi za informacije. Njihova sigurnost mora postati prioritet, ne samo za medije, nego i za društvo u cjelini.
