OpenAI je predložio da američka vlada dobije petpostotni vlasnički udio u vodećim kompanijama za umjetnu inteligenciju, objavio je Financial Times. Ako bi prijedlog bio prihvaćen, promijenio bi odnos države i najvrjednijih tehnoloških kompanija te otvorio potpuno novo poglavlje u razvoju AI industrije.
Ideja je jednostavna, ali dalekosežna. OpenAI smatra da bi i druge američke AI kompanije trebale izdvojiti isti udio za fond iz kojeg bi dugoročno korist imali i građani. OpenAI i Bijela kuća zasad nisu komentirali navode.
Tko će zaraditi na AI revoluciji?
Kako vrijednost AI kompanija raste, raste i politički pritisak da dio tog bogatstva ne završi isključivo u rukama privatnih investitora.
Predsjednik Donald Trump prošlog je mjeseca izjavio da njegova administracija razmatra modele koji bi američkim građanima omogućili sudjelovanje u financijskoj koristi od razvoja umjetne inteligencije.
OpenAI je već ranije predložio osnivanje javnog investicijskog fonda koji bi ulagao u AI kompanije i dio prinosa vraćao građanima. Konkurentski Anthropic razmatra sličan koncept kroz “digitalnu dividendu”, financiranu prihodima od oporezivanja AI sektora.
Nafta je nekoć punila fondove. Sada bi to mogla umjetna inteligencija.
Prijedlog se oslanja na model Alaska Permanent Funda, koji desetljećima ulaže prihode od nafte i dio zarade isplaćuje stanovnicima Aljaske.
Poruka OpenAI-ja mnogo je šira od same vlasničke strukture. Ako je umjetna inteligencija novi strateški resurs, zašto bi korist od nje pripadala samo dioničarima? Kompanija očito procjenjuje da će politički pritisak oko raspodjele buduće vrijednosti samo jačati.
AI više nije samo tehnološka utrka
Izvršni direktor Sam Altman o prijedlogu je razgovarao s predsjednikom Trumpom, ministrom trgovine Howardom Lutnickom, ministrom financija Scottom Bessentom te senatorom Berniejem Sandersom.
Istodobno američka administracija pojačava nadzor nad najnaprednijim AI modelima. OpenAI je prošlog tjedna odgodio potpuno javno predstavljanje modela GPT-5.6, dok je konkurentski Anthropic privremeno morao ograničiti pristup svojim najnaprednijim modelima stranim državljanima zbog procjene rizika za nacionalnu sigurnost.
Sve to pokazuje da se umjetna inteligencija više ne promatra samo kroz prizmu inovacija. Postala je pitanje gospodarske moći, nacionalne sigurnosti i geopolitičke prednosti.
Zašto bi ovaj prijedlog mogao promijeniti AI industriju
OpenAI i Anthropic već su povjerljivo podnijeli dokumentaciju za izlazak na burzu. Upravo zato rasprava o mogućem državnom vlasništvu privlači toliku pozornost tržišta.
Ako bi vlada dobila vlasnički udio u vodećim AI kompanijama, promijenila bi se očekivanja investitora o budućoj raspodjeli dobiti, korporativnom upravljanju i ulozi države u tehnološkom sektoru.
Još je važnije pitanje koje ovaj prijedlog otvara. Umjetna inteligencija možda neće promijeniti samo način na koji radimo i poslujemo. Mogla bi promijeniti i način na koji društvo dijeli bogatstvo koje stvara. Ako se takav model jednom uspostavi u SAD-u, teško je vjerovati da će ostatak svijeta ostati po strani.
