Privredna banka Sarajevo ušla je u novu fazu procesa preuzimanja. Uprava i Nadzorni odbor banke dali su pozitivan stav o ponudi Halila Okovića i s njim povezanih društava, čiji je cilj steći 100 posto vlasništva nad PBS-om.
Mišljenje je jednoglasno.
Ali pozitivno mišljenje ne odgovara na pitanje koje od početka prati ponudu: je li 163,55 KM dovoljno da preostali dioničari odluče prodati?
To je posebno zanimljivo jer se dionicom PBS-a oko objave ponude na Sarajevskoj burzi trgovalo po cijeni blizu 250 KM.
Uprava pozitivno o budućnosti banke
Halil Oković, zajedno s povezanim kompanijama OKAC d.o.o. Goražde i Goraždeputevi d.o.o. Goražde, objavio je ponudu za preuzimanje preostalih 77,4975 posto dionica Privredne banke Sarajevo.
Ponuđači već raspolažu s 88.026 dionica, odnosno 22,5025 posto glasačkih prava. Ponuda se odnosi na još 303.156 dionica, a za svaku se nudi 163,55 KM.
Ako bi svi preostali dioničari prihvatili ponudu, za njihovo preuzimanje trebalo bi izdvojiti približno 49,6 milijuna KM.
Uprava i Nadzorni odbor sada su izrazili pozitivan stav o objavljenoj ponudi. Kao važan argument navode namjeru ponuđača da stekne potpuno vlasništvo te nastavi razvoj i jačanje banke. Izdvojenih mišljenja nije bilo.
To je važan signal o tome kako vodstvo banke gleda na buduće poslovanje PBS-a pod vlasničkim scenarijem koji predlaže Oković.
Ali nije isto što i preporuka dioničarima da je ponuđena cijena najbolja koju mogu dobiti.
Tržište je otvorilo drugo pitanje
Ponuđenih 163,55 KM predstavlja 148,68 posto nominalne vrijednosti dionice, ali samo 77,73 posto njezine revidirane knjigovodstvene vrijednosti od 212,98 KM na kraju 2025. godine.
Još je zanimljivija usporedba s burzom.
Dionicom PBS-a trgovalo se po približno 250 KM, znatno iznad cijene koju nudi Oković. Financa.ba već je detaljno analizirala zašto je tržište za dionicu PBS-a bilo spremno platiti oko 53 posto više od cijene iz ponude.
Pozitivno mišljenje Uprave i Nadzornog odbora samo po sebi ne rješava tu razliku.
Dioničar koji odlučuje hoće li prihvatiti ponudu ne uspoređuje 163,55 KM samo s nominalnom vrijednošću. Može je uspoređivati s knjigovodstvenom vrijednošću, posljednjim burzovnim cijenama, očekivanjima o budućem poslovanju banke i mogućnošću prodaje dionice na tržištu.
Uprava može pozitivno ocijeniti budućnost banke pod novim vlasničkim odnosima. Dioničar i dalje mora odlučiti je li 163,55 KM cijena po kojoj želi izaći iz vlasništva.
Četiri dana poslije promijenjena je Uprava
Cijeloj priči dodatnu dinamiku daje promjena na vrhu banke.
Mišljenje od 13. kolovoza potpisali su predsjednik Nadzornog odbora Almir Badnjević te članovi Aziz Šunje, Hasan Đoro i Mehmet Siner. U ime tadašnje Uprave potpisali su ga predsjednik Hamid Pršeš te Bedina Jusičić Musa, Kemal Džabija i Edin Kreštalica.
Četiri dana poslije došlo je do promjene.
Nadzorni odbor je 17. kolovoza imenovao Kemala Džabiju novim predsjednikom Uprave PBS-a, dok su Bedina Jusičić Musa i Edin Kreštalica imenovani članovima Uprave.
Džabija, dakle, nije novo ime ni u banci ni u ovom procesu. Bio je član prethodne Uprave i jedan od potpisnika pozitivnog mišljenja o ponudi za preuzimanje.
Promjenu vodstva ipak ne treba automatski povezivati s ponudom. Za tvrdnju da je jedno posljedica drugoga nema javno potvrđenih podataka.
Regulatorni dio priče još nije zatvoren
Proces ima još jedan sloj.
Komisija za vrijednosne papire FBiH prethodno je odobrila objavljivanje ponude za preuzimanje. U međuvremenu su se u medijima pojavili navodi da je Agencija za bankarstvo FBiH otvorila pitanje opsega prethodne suglasnosti koju Oković i povezana društva imaju za stjecanje kvalificiranog udjela u banci.
Prema objavljenim navodima, ranija suglasnost odnosila se na zajedničko neposredno stjecanje udjela do 40 posto, dok aktualna ponuda cilja na sve preostale dionice.
Time je otvoreno pitanje odnosa dvaju regulatornih procesa.
Komisija je odobrila objavljivanje ponude, dok se za stjecanje kvalificiranih udjela u banci primjenjuju i posebna pravila bankarskog nadzora.
Kako će regulatori razriješiti to pitanje, mogao bi biti jedan od važnijih elemenata nastavka procesa preuzimanja.
PBS je već dio većeg preslagivanja
Okovićeva ponuda nije došla iznenada.
Vlasničke promjene u PBS-u traju dulje, a Financa.ba je još prije službene ponude analizirala veliko preslagivanje u bankarskom sektoru BiH i pitanje tko bi na kraju mogao preuzeti Privrednu banku Sarajevo.
Sada je barem jedna stvar jasnija.
Oković i povezana društva ne ciljaju samo na većinski paket. Njihova deklarirana namjera je 100-postotno vlasništvo.
Za ostvarenje tog cilja, međutim, nije dovoljno samo objaviti ponudu.
Treba uvjeriti preostale dioničare da prodaju.
A upravo tu se ponovno vraćamo na broj koji cijelu priču čini zanimljivom: 163,55 KM.
Pozitivno mišljenje Uprave i Nadzornog odbora daje Okovićevoj namjeri važan pozitivan signal unutar same banke. Ali konačnu odluku o prodaji ne donose Uprava ni Nadzorni odbor.
Donose je dioničari.
I dok god između ponuđene cijene, knjigovodstvene vrijednosti i cijene po kojoj je tržište spremno trgovati postoji ovako velika razlika, preuzimanje PBS-a neće biti samo pitanje tko želi banku. Bit će i pitanje po kojoj su je cijeni njezini sadašnji vlasnici spremni prepustiti.
