U prosjeku, porez na dobit poduzeća (Corporate Income Tax – CIT) čini oko 4% BDP-a u zemljama OECD-a, no među europskim državama razlike su ogromne – od svega 1,3% u Latviji do čak 11,7% u Norveškoj.
CIT je jedan od ključnih fiskalnih instrumenata država, jer se njime oporezuju neto prihodi, profit i kapitalna dobit kompanija. Prema podacima OECD-a, CIT prosječno donosi 4% BDP-a, ali njegov udio u ukupnim poreznim prihodima značajno varira od zemlje do zemlje, piše Investitor.
Norveška i Irska – europski rekorderi
Norveška prednjači s udjelom CIT-a od 28,3% u ukupnim poreznim prihodima, zahvaljujući snažnim prihodima iz sektora nafte i plina. Na drugom mjestu je Irska s 21,7%, a slijede Češka (13,9%), Turska (12,8%) i Nizozemska (12,7%).
Ekonomistica iz Tax Foundation Europe, Cristina Enache, ističe da Norveška, unatoč umjerenim poreznim stopama, ostvaruje iznimno visoke prihode zbog profitabilnog energetskog sektora, dok Irska koristi status globalnog sjedišta multinacionalnih korporacija.
Velike ekonomije manje ovise o CIT-u
Među pet najvećih europskih ekonomija, Velika Britanija bilježi najveći udio CIT-a u poreznim prihodima (10,1%), dok Francuska zaostaje sa svega 5,3%. Njemačka (6,1%), Italija (6,5%) i Španjolska (7,9%) također ostaju ispod europskog prosjeka od 9,8%.
„Razlog je diversificirana struktura prihoda – ove zemlje više se oslanjaju na porez na dohodak i PDV, pa CIT ne zauzima dominantno mjesto,“ objašnjava Enache.
Zašto su razlike tako velike?
Razlike proizlaze iz ekonomske strukture i porezne politike:
- Estonija i Latvija imaju niske prihode (oko 5,3%) jer oporezuju samo distribuiranu dobit, čime potiču reinvestiranje.
- Irska i Litva privlače kapital niskim stopama poreza.
- Velika Britanija i Njemačka nude široke porezne olakšice i kapitalne odbitke, što smanjuje efektivne prihode.
Norveška je apsolutni lider i po udjelu CIT-a u BDP-u (11,7%), dok je europski prosjek 3,5%. Slijede Luksemburg (5,0%), Nizozemska (4,9%), Češka (4,7%) i Irska (4,7%). Najniže vrijednosti bilježe Latvija (1,3%) i Estonija (1,9%), a pri dnu su i Njemačka, Francuska i Mađarska s 2,2%.
Porezne stope – slične, ali prihodi različiti
U 2024. većina europskih zemalja ima stope poreza na dobit između 20% i 25%. Najniža stopa je u Mađarskoj (9%), dok Malta ima najvišu – 35%. Oko polovice zemalja smješteno je u intervalu 20–25%. Norveška, unatoč dominaciji po prihodima, zadržava umjerenu stopu od 22%.
Što znači viši ili niži udio CIT-a?
- Visok CIT udio: prisutnost velikih i profitabilnih kompanija ili oslanjanje na kapitalno intenzivne industrije (nafta, plin).
- Nizak CIT udio: porezne olakšice, reinvesticijska politika ili oslanjanje na PDV i poreze na rad.
Kako zaključuje Enache: „Razlike u poreznoj politici odražavaju različite ekonomske prioritete – dok Norveška kapitalizira resurse, Estonija potiče ulaganja odgađanjem poreza na reinvestiranu dobit.“
Ključne brojke
- Norveška: 28,3% u poreznim prihodima, 11,7% BDP-a
- Irska: 21,7% u poreznim prihodima, 4,7% BDP-a
- Latvija: 4,2% u poreznim prihodima, 1,3% BDP-a
- Europski prosjek: 9,8% u poreznim prihodima, 3,5% BDP-a
