Nafta iznad 100 dolara ponovno je problem za kompanije, ali dnevna cijena Brenta više ne pokazuje cijeli trošak energetskog udara. Fizička nafta postaje skuplja od burzovne cijene, dizel osjetljiviji na poremećaje u rafinerijama, a skuplja energija već mijenja očekivanja o inflaciji i kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Brent je u petak ujutro bio na 108,44 dolara po barelu, a američki WTI na 103,17 dolara. Oba benchmarka na putu su prema tjednom rastu od gotovo 13 posto i prvom završetku tjedna iznad 100 dolara od sredine svibnja.
Promet kroz Hormuški tjesnac i dalje je znatno ispod razina prije početka sukoba, dok je preuzimanje jemenske luke Mocha od strane Hutija povećalo rizik i za promet Crvenim morem. Zbog toga više nije dovoljno gledati koliko nafte svijet proizvodi. Važno je koliko je te nafte dostupno kupcu, kojim putem može stići do rafinerije i koliko taj put košta.
Barel na ekranu i barel koji stvarno možete kupiti nisu isto
Najbolje se to vidi u Kini.
Kineske neovisne rafinerije posljednjih su tjedana kupile više od 20 milijuna barela alternativne nafte iz Zapadne Afrike, Kanade i Južne Amerike kako bi nadomjestile teže dostupne količine iz Irana i Rusije.
Veća potražnja za zamjenskim barelima podigla je spot premije. Kongoanski Djeno za studenu isporuku trgovao se uz premiju od približno 22 dolara po barelu iznad ICE Brenta, nakon što se u lipnju prodavao uz diskont.
Tu se vidi ono što sama cijena Brenta od 108 dolara ne pokazuje. Rafinerija ne kupuje broj s burzovnog ekrana. Mora pronaći odgovarajuću vrstu nafte, osigurati tanker, prijevoz i rutu te platiti premiju ako se za isti barel natječe više kupaca.
Potražnja slabi, a nafta poskupljuje
Posebno je zanimljivo što se sve to događa bez snažnog rasta globalne potrošnje.
OPEC je peti put zaredom smanjio procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. i sada očekuje povećanje od samo 380.000 barela dnevno.
Još izraženiji signal dolazi iz Kine. Istraživački institut Sinopeca očekuje da će kineska potražnja za naftom ove godine pasti oko 8,9 posto, odnosno približno 600.000 barela dnevno. Potrošnja benzina trebala bi pasti 8,7 posto, a dizela 11,4 posto.
Tržište tako istodobno šalje dvije poruke: svijetu treba manje dodatne nafte nego što se ranije očekivalo, ali kupci plaćaju više za količine koje mogu sigurno dobiti.
I zaštita od novog poremećaja postala je tanja. Američke strateške rezerve pale su početkom rujna na 285,4 milijuna barela, najnižu razinu od studenoga 1982.
Za mnoge kompanije važniji je dizel od Brenta
Brent je važan tržišni pokazatelj, ali prijevoznik, distributer, građevinska kompanija ili proizvođač u BiH ne kupuje barel Brenta. Kupuje litre goriva i plaća prijevoz robe.
Upravo zato treba pratiti što se događa s rafiniranim proizvodima.
ESB u najnovijim ekonomskim projekcijama navodi da su cijene rafiniranih naftnih proizvoda porasle znatno više od cijene sirove nafte. Poremećaj prolaska kroz Hormuz kombinira se s manjkom rafinerijskih kapaciteta, među ostalim zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije.
Pritisak je posebno vidljiv kod dizela, gdje su rafinerijske marže u Europi povišene. ESB očekuje njihovo postupno smanjivanje, ali upozorava da bi normalizacija mogla biti sporija zbog razmjera poremećaja.
Američko tržište pokazuje koliko daleko takav prijenos može otići: prosječna cijena dizela prvi je put premašila šest dolara po galonu.
Za kompaniju s velikom flotom vozila ili intenzivnom distribucijom zato je korisnije pratiti cijenu dizela nego svaki dnevni pomak Brenta od dva ili tri dolara.
Energetski račun već je stigao do ESB-a
Problem više nije ograničen na gorivo.
ESB je 10. rujna povećao ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za 25 baznih bodova, čime je depozitna stopa podignuta na 2,50 posto. U novim projekcijama očekuje prosječnu inflaciju eurozone od 3,0 posto u 2026., dok bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti 3,6 posto, prvenstveno zbog energije.
Energetska inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... krajem godine mogla bi biti gotovo 15 posto.
ESB pritom očekuje da će se dio viših energetskih troškova postupno prenijeti i na proizvode i usluge koje nisu izravno povezane s energijom. Zato inflacija bez energije i hrane u 2027. prema projekciji raste na 2,6 posto, s 2,3 posto ove godine.
Financijska tržišta već prilagođavaju cijenu tom riziku. Američki desetogodišnji prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... približio se pet posto, dok je rast prinosa zahvatio i europsko tržište obveznica.
Za dio kompanija u BiH zato postaje važno koliko će dugo europske kamate ostati povišene, a ne samo koliko će koštati sljedeća isporuka goriva.
Što nafta iznad 100 dolara znači za kompanije
BiH ne određuje svjetsku cijenu nafte, ali kompanije u BiH kupuju njezine posljedice.
Za kompanije u BiH prvi će se učinak vidjeti u trošku goriva i prijevoza. Ako se visoke cijene energije zadrže, pritisak se širi na nabavne cijene i financiranje obrtnog kapitala i investicija.
Koliko će taj pritisak trajati sada je važnije od pitanja hoće li Brent sljedeći tjedan dosegnuti 110 ili 115 dolara.
ESB je zato izračunao i alternativne scenarije za slučaj da se energetski poremećaj ne smiri prema osnovnim očekivanjima. U nepovoljnijem scenariju cijena nafte u četvrtom tromjesečju kreće se oko 100 dolara po barelu. U teškom scenariju približava se 132 dolara, uz istodobni snažan rast cijene europskog plina.
Današnjih 108 dolara ne znači da se taj scenarij ostvaruje. ESB-ova računica odnosi se na razinu cijene i njezino trajanje tijekom četvrtog tromjesečja. Ali pokazuje koliko se brzo energetski problem može preseliti iz troška goriva u ostatak poslovne računice.
Za kompanije je zato korisniji stres-test od pokušaja pogađanja sljedećeg vrha cijene nafte:
Koliko bi njihova marža izdržala ako dizel, prijevoz i kamata ostanu skuplji još šest mjeseci?
