Poduzeća u eurozoni sve češće prijavljuju rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na bankovne kredite, slabiju dostupnost financiranja i pad dobiti. Prema najnovijem istraživanju Europske središnje banke (ESB), neto udio poduzeća koja prijavljuju povećanje kamata dosegnuo je 46 posto, u odnosu na 42 posto u prethodnom krugu.
Pogoršanje se vidi i u poslovnim rezultatima. Neto 21 posto poduzeća prijavilo je pad dobiti, nakon 16 posto u prethodnom razdoblju. Istodobno su među usporedivim ispitanicima porasla očekivanja o povećanju vlastitih prodajnih cijena tijekom sljedećih 12 mjeseci.
Velike kompanije češće prijavljuju rast kamata
U 40. krugu istraživanja o pristupu financiranju poduzeća (SAFE) sudjelovala su 12.822 poduzeća eurozone, od kojih je 11.917 imalo manje od 250 zaposlenih. Anketa je provedena od 26. kolovoza do 2. listopada 2026., a odgovori su se, ovisno o skupini ispitanika, odnosili na prethodna tri ili šest mjeseci.
Neto udio od 46 posto ne predstavlja stvarnu visinu kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Pokazatelj je razlika između udjela poduzeća koja prijavljuju povećanje i onih koja prijavljuju smanjenje kamata.
Među velikim kompanijama neto udio koji prijavljuje rast kamata povećao se s 41 na 55 posto. Kod malih i srednjih poduzeća smanjen je s 43 na 38 posto.
Promijenili su se i ostali uvjeti financiranja. Neto 14 posto poduzeća prijavilo je strože zahtjeve za kolateralom, odnosno imovinom koja služi kao osiguranje kredita, nakon 10 posto u prethodnom krugu. Istodobno je neto udio onih koji prijavljuju povećanje bankovnih naknada i provizija pao s 31 na 27 posto.
Dostupnost kredita pogoršala se i velikim poduzećima
Neto pokazatelj dostupnosti bankovnih kredita pao je s minus jedan na minus pet posto. Kod malih i srednjih poduzeća iznosio je minus pet posto, a kod velikih minus šest posto.
U prethodnom krugu velike su kompanije još prijavljivale poboljšanje dostupnosti kredita od neto četiri posto.
O ranijim kretanjima Financa.ba pisala je u članku Kreditiranje kompanija u europodručju raste, ali banke pooštravaju uvjete. Novi rezultati pokazuju da nepovoljniju dostupnost bankovnih kredita sada prijavljuju i velika poduzeća.
Udio kompanija koje su se suočile s preprekama pri dobivanju bankovnog kredita povećao se s pet na sedam posto. Pokazatelj se odnosi na poduzeća kojima su bankovni krediti relevantan oblik financiranja.
Poduzeća ipak prijavljuju nešto manju potrebu za bankovnim kreditima. Neto pokazatelj potreba prešao je s plus dva na minus dva posto, dok je udio poduzeća koja su podnijela zahtjev za kredit ostao gotovo nepromijenjen, na 22 posto.
Među poduzećima koja nisu tražila kredit, polovica je kao glavni razlog navela dovoljno vlastitih sredstava.
Kreditne linije otkrivaju drukčije potrebe za financiranjem
Dok su potrebe za bankovnim kreditima blago smanjene, poduzeća su nastavila prijavljivati povećanu potrebu za kreditnim linijama.
Neto 11 posto ispitanika navelo je rast potreba za tim oblikom financiranja, jednako kao u prethodnom krugu. Njihova dostupnost dodatno se pogoršala, s neto minus tri na minus četiri posto.
Neto 12 posto poduzeća prijavilo je i povećanu potrebu za dobavljačkim kreditima, premda je taj pokazatelj nešto niži nego prije.
ESB u cjelovitom izvještaju SAFE takva kretanja povezuje s pritiscima na obrtni kapital, koji mogu proizlaziti iz viših troškova proizvodnih inputa.
Za poduzeće koje mora platiti zalihe prije nego što naplati prodaju, kreditna linija može premostiti razdoblje između plaćanja dobavljačima i priljeva od kupaca. Ako ne može osigurati potrebno financiranje, razliku mora pokriti iz vlastitih sredstava ili drugih dostupnih izvora.
Ta je razlika važna pri tumačenju rezultata SAFE-a. Manja potreba za bankovnim kreditima ne znači nužno i manji pritisak na svakodnevnu likvidnost. Ipak, istraživanje ne pokazuje da su kompanije masovno zamijenile jednu vrstu financiranja drugom.
Dobit se pogoršava, udio financijski ranjivih ostaje na 4 posto
Neto udio poduzeća koja prijavljuju pad dobiti povećao se sa 16 na 21 posto. Istodobno je neto udio onih koja prijavljuju rast prometa smanjen s devet na četiri posto.
Troškovi ostaju među najčešće prijavljenim poslovnim problemima. Prema rezultatima SAFE-a, 63 posto poduzeća ocijenilo je troškove proizvodnje i rada velikim problemom, dok je 61 posto istaknulo nedostatak kvalificiranih radnika. Pristup financiranju velikim problemom smatra 26 posto ispitanika.
Iako veći neto udio poduzeća prijavljuje pad dobiti, udio financijski ranjivih ostao je na četiri posto.
ESB u tu skupinu ubraja kompanije koje istodobno prijavljuju pad prometa i dobiti, povećanje rashoda za kamate te povećanje ili nepromijenjen omjer duga i imovine.
Ulaganja se također nastavljaju. Neto osam posto poduzeća prijavilo je povećanje ulaganja u dugotrajnu imovinu, nakon šest posto u prethodnom krugu. Riječ je o neto udjelu odgovora, a ne o stopi rasta ukupnih investicija u eurozoni.
Poduzeća očekuju veći rast vlastitih prodajnih cijena
Među poduzećima koja su sudjelovala u oba posljednja kruga istraživanja očekivani prosječni rast vlastitih prodajnih cijena tijekom sljedećih 12 mjeseci povećao se s 2,5 na 3,6 posto. Razlika iznosi 1,1 postotni bod.
ESB pritom upozorava da je većina ispitanika prvi put sudjelovala u najnovijem krugu istraživanja. Zbog toga usporedba istih poduzeća daje pouzdaniju sliku promjene njihovih očekivanja od jednostavne usporedbe ukupnih uzoraka.
Među poduzećima koja su sudjelovala u oba kruga medijan očekivane inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... tijekom sljedećih 12 mjeseci ostao je na tri posto.
Očekivani rast vlastitih prodajnih cijena nije prognoza ukupne inflacije eurozone. Podatak od 3,6 posto pokazuje koliko poduzeća u prosjeku očekuju povećati cijene svojih proizvoda i usluga, ali ne otkriva hoće li se ta povećanja ostvariti.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
