Slovenija je postala prva članica Europske unije koja je uvela ograničenja u kupnji goriva kao odgovor na poremećaje na globalnim energetskim tržištima. Odluka dolazi u trenutku pojačane volatilnosti cijena, potaknute geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.
Mjera ima za cilj stabilizirati domaće tržište i spriječiti prekomjernu potražnju.
Racionalizacija potrošnje i kontrola tržišta
Prema novim pravilima, privatnim osobama dopušteno je točiti najviše 50 litara goriva dnevno. Za poslovne subjekte i poljoprivrednike limit iznosi 200 litara.
Provedbu mjera nadzirat će same benzinske postaje. Zaposlenici su zaduženi za kontrolu količina koje kupci toče.
Vlada istodobno potiče uvođenje dodatnih ograničenja za strane vozače.
Benzinski turizam kao ključni izazov
Razlike u cijenama goriva između država potaknule su tzv. benzinski turizam. Vozači iz susjednih zemalja dolaze u Sloveniju kako bi iskoristili niže cijene, javlja BBC.
Takav trend dodatno opterećuje opskrbni sustav i povećava pritisak na tržište.
Razlike u cijenama goriva u regiji
Cijene goriva u Sloveniji trenutačno su regulirane i niže nego u okruženju. Eurosuper 95 ograničen je na oko 1,47 eura po litri, dok dizel doseže približno 1,53 eura.
U Austriji su cijene znatno više. Benzin se približava 1,80 eura, a dizel granici od dva eura po litri.
U Hrvatskoj, zahvaljujući državnim intervencijama, eurosuper iznosi oko 1,62 eura, a dizel 1,73 eura.
Reakcije tržišta i distributera
Neki distributeri već su ranije reagirali na povećanu potražnju. Kompanija MOL uvela je ograničenje od 30 litara po kupnji na pojedinim lokacijama.
Takve mjere ukazuju na rastući pritisak na opskrbne lance.
Vlada: opskrba nije ugrožena
Unatoč ograničenjima, vlasti poručuju da nema razloga za zabrinutost.
“U Sloveniji ima dovoljno goriva, skladišta su puna i neće biti nestašica”, izjavio je premijer Robert Golob.
Cilj mjera nije rješavanje nestašice, već preventivna stabilizacija tržišta.
Signal za regiju i EU
Odluka Slovenije može imati šire implikacije za europsko tržište goriva. Ako se trend rasta cijena nastavi, slične mjere mogle bi razmotriti i druge države.
Uvođenje ograničenja pokazuje kako se energetska politika sve više prilagođava kriznim uvjetima. Istodobno naglašava važnost regionalne koordinacije u upravljanju opskrbom i cijenama.
