Smatra se da je za dobar noćni oporavak većini ljudi potrebno oko 7.5 do 8 sati spavanja. S tim što se ne preporučuje ni kraće ni duže vrijeme spavanja od predloženog.
Tipovi dugog i kratkog spavača?
Smatra se da duže ali i kraće spavanje nepovoljno utiču na opće zdravlje čovjeka. S druge strane, poznato je da postoje značajne varijacije.
Zna se da je nekim ljudima, takozvani „kratki spavači“, za normalno funkcioniranje potrebno 2 do 3 sata spavanja. Primjer je Nikola Tesla koji je spavao oko 2.5 do 3 sata, a Thomas Alva Edison oko 2.5 sata. Međutim, poznato je da je Edison oko podne drijemao u svom laboratoriju oko 45 minuta, a Tesla nije. Tako je ipak Edison od Tesle spavao duže.
Neki ljudi spadaju u grupu „dugih spavača“ pa im je za dobar oporavak potrebno 10 do 11 sati noćnog spavanja. Ukoliko se spava još duže, smatra se da postoji patološko stanje koje se naziva pretjerana pospanost ili „hipersomnija“. Ona zahtjeva dodatna medicinska ispitivanja uzroka. Ukoliko se spava nedovoljno dugo ili je spavanje lošeg kvaliteta radi se o nesanicama ili „insomnijama“.
Koliko je potrebno vremena da se tijelo odmori spavajući?
Vrijeme koje čovjek provede u spavanju na prvom mjestu ovisi od uzrasta. Kod djece se dužina spavanja sa starenjem produžava, da bi se kod starijih malo skratilo. Ne postoji „normalan“ broj sati koji osigurava dobro spavanje. Čovjek sam mora odrediti koliko mu je sati spavanja potrebno da bi se osjećao naspavan.
Najbolji indikator dobrog spavanja je buđenje sa lakoćom i osjećaj naspavanosti. Dok na loše spavanje ukazuje kronično buđenje sa osjećajem nenaspavanosti, razdražljivosti i dekoncentracije.
Donosimo preporučene dužine spavanja u odnosu na uzrast:
- Novorođenčad (0-3 mjeseca): 14-17 sati
- Bebe (4-12 mjeseci): 12-16 sati spavanja (uz drijemanje)
- Djeca (1-2 godine): 11-14 sati (uz drijemanje)
- Djeca (3-5 godina): 10-13 sati (uz dremanje)
- Djeca (6-12 godina): 9-12 sati
- Tinejdžeri (13-18 godina): 8-12 sati
- Odrasli (18-60 godina): 7-8 sati
- Odrasli (61-64 godina): 7-9 sati
- Odrasli (65+ godina): 7-8 sati
Kod odraslih postoji preporuka da ukupno spavanje treba da traje izmedju 7-8 sati. Također, postoji preporuka da se to vrijeme provede u noćnom spavanju.
Siesta ili a riposto tijekom dana
Ukoliko spavanje nije narušeno, nema razloga da čovjek, ako osjeti potrebu, ne odspava kraće vrijeme i tijekom dana. Najčešće poslijepodne, a to spavanje se naziva “siesta”. Riječ potiče iz španjolskog jezika sa značenjem “poslije-podnevno spavanje ili odmor”. Međutim, iako mnogi “siestu” vezuju za španjolskom, prvi su stari Rimljani u Italiji imali običaj da odspavaju poslije podne i to se naziva “a riposo”.
Slična, poslijepodnevna, kratkotrajna spavanja su karakteristična i za Mediteransko i Latino-Američko podneblje. Naime u tim se krajevima vrijeme ručka poklapa sa najtoplijim dijelom dana.
Tako su Stari Rimljani prvi imali običaj da odspavaju oko podne i to nazivali “sexta hora” (sa značenjem podne ili šesti sat), jer su Rimljani brojali sate tek od izlaska Sunca. I danas, za razliku od Sjevernoeuropskih zemalja, u Mediteranskim zemljama (Španjolska, Italija, Francuska, Grčka) radnje ne rade tijekom poslijepodneva, kako bi se osiguralo vrijeme za “siestu”. Siesta obično traje od 20 minuta do dva sata. Kako se latinski jezik poprilično pretopio u španjolski pa je od „sexta“ nastala „siesta“. Ova riječ se prenijela i u druge jezike sa istim značenjem.
